Koliko Hrvatska ima obradive zemlje?

Autor: Božica Babić , 08. siječanj 2007. u 06:30

Različiti dokumenti donose podatke od 1,7 do 3,1 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, u kojem se udjel privatnog vlasništva procjenjuje na 67 do 84 posto

Na 11 lokacija pronađenih na Krku, Rabu te u Senju i Crkvenici postoji ukupno 1,46 hektara neuređenog šumskog zemljišta pogodnog za višegodišnje nasade. Najmanja parcela, po inventuri koju je obavila lokalna šumarija, velika je samo 0,06 dok najveća iznosi 0,57 ha. Je li Vlada, popisujući i te mrve u vlasništvu države, na izmaku 2006. konačno odlučila uvesti reda u korištenju poljoprivrednog zemljišta? U osam šumarija evidentirano je više od 5000 ha neuređenog zemljišta na kojemu je moguće podići voćnjake ili maslinike. Koliko (ne)obrađenog zemljišta Hrvatska ima ukupno, taj je odgovor još u sferi nepoznanice. Statistički podaci o korištenju zemljišta najproblematičniji su od svih poljoprivrednih podataka. U Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, čiji je autor 2001. bila Račanova koalicija, stoji podatak o 3,187.494 ha poljoprivrednog zemljišta. I to u privatnom vlasništvu 2,043.767 i državnom 1,143.727 ha. Strategija kaže da su 400.000 državnih hektara oranice, a ostalo je neobrađeno zemljište. Autori navode da su koristili podatke Državnog zavoda za statistiku iz 1999. godine. Statistički godišnjak za 2004. (podaci katastra) spominje 3,14 milijuna ha od kojih je 67 posto u privatnom, a 33 posto u državnom vlasništvu. Akademik Vladimir Stipetić, u studiji o Urgentnim zadacima hrvatske agrarne politike prije pristupanja EU (svibanj 2005.), iznosi da je 1939. bilo 3,526.000 hektara, a 1989. godine 3,244.000 ha.Međutim, po Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2003. dobiven je podatak o samo 1,077.404 ha, od kojih je pod oranicama, vrtovima, voćnjacima i vinogradima bilo 808.202 ha. Prema Upisniku 84 posto zemlje je u privatnom vlasništvu dok je 16 posto od poslovnih subjekata. Ima naznaka da su seljaci u strahu od novih poreza za Upisnik davali netočne informacije.

Razlika nije zanemariva. Je li “nestala” u zapuštenim, neobrađenim površinama? Ili su nekadašnje oranice nasilnom urbanizacijom pretvorene u građevne parcele? I dvojbe takve naravi traže odgovor.Nesređena evidencija veliki je minus nacionalne baze podataka i svakako se mora riješiti prije ulaska u EU. Primjerice, Strategija govori da je pod vinogradima bilo 59.000 ha, a Upisnik svjedoči da pod vinogradima ima upola manje, odnosno 28.000 ha. Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo prionuo je izradi katastra vinograda. Iz odrađenog posla zna se da u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima 1055 ha vinograda, u Varaždinskoj 2067 te Krapinsko-zagorskoj 2229 ha. Katastar Istarske županije pod vinogradima vodi 4278 te u Primorsko-goranskoj županiji 148 ha. Vlada najavljuje da će u 2007. proraditi Agencija za promet poljoprivrednim zemljištem. Državna zemlja veliki je problem, još veći je ona u privatnom vlasništvu. Premda Zakon o poljoprivrednom zemljištu (čl. 56) propisuje da se obiteljsko poljoprivredno zemljište ne može nasljeđivanjem dijeliti, iz prakse se očitava da je ta odredba stigla sa zakašnjenjem. S parcelama manjim od pet hektara raspolaže čak 68,67 posto obiteljskih gospodarstava. Samo 2,34 posto hrvatskih farmera ima između 20 i 50 hektara, a iznad 50 ha tek 0,93 posto. Prosječno EU obiteljsko gospodarstvo vlasnik je od 3,5 na Cipru preko 67 u Češkoj do 79 ha u Velikoj Britaniji. Zadaća Agencije bit će staviti u funkciju i državnu i privatnu (ne)obrađenu zemlju, a vlasnicima koji nisu poljoprivrednici osigurati naknadu. Tko ne dopusti racionalno korištenje oranica plaćat će porez na korov. Priča o korovu traje godinama i nažalost, nije odmakla dalje od ideje. O porezu na korov govori se od 2001. Za svaki hektar zanemarenog voćnjaka ili vinograda kazna je 1000 kuna, za neobrađene povrtnjake 800, oranice 500, a livade 250 kuna. Porez na korov, međutim, nitko ne ubire. Grad Kutina je proračunom za 2004. “korovom” planirao ubrati 10.000 kuna! Od teorije do prakse veliki je procjep. Unatoč obvezi (Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave) u općinama i gradovima ističu da za primjenu poreza na korov čekaju naputke države. I dok je u Švedskoj ili Danskoj najnormalnija pojava da nasljedniku, koji se ne misli baviti poljoprivredom, državna agencija uzima zemlju (ustupa je farmerima) uz isplatu novčane naknade bit će zanimljivo vidjeti hoće li aktualna Vlada imati petlju narediti lokalnoj vlasti aktiviranje zakonske poluge o porezu na obradivo neobrađeno zemljište.Kod nas se nažalost, još uvijek u mnogim dobrim inicijativama prepoznaje negativno nasljeđe iz razdoblja nacionalizacije i socijalističkih zadruga. Takva sjećanja na led stavljaju i zakonska rješenja koja ciljaju općem napretku. Poput poreza na korov. EU ima svoja pravila, od kojih ne odstupa. Vremena na pretek nema ni lokalna ni državna vlast pa je s porezom na korov bolje krenuti još ovoga proljeća. Iako je predizborna godina.

Komentirajte prvi

New Report

Close