Kineski ulagači u strane nekretnine žrtve ograničenja iznošenja kapitala iz zemlje

Autor: Siniša Malus , 08. siječanj 2020. u 22:00

Istraživanje Cushman & Wakefielda otkriva da je čak 84% kineskih kompanija zadržalo sredstva za kupnje stranih nekretnina na istoj razini ili ih je smanjilo u usporedbi s 2017. godinom. Problemi s restriktivnim mjerama došli su i do Hrvatske, pokazuje slučaj bivše Političke škole u Kumrovcu.

Kineske vlasti posljednjih su mjeseci značajno ograničile mogućnosti za iznošenje kapitala iz zemlje. To se odnosi kako na kapitalne investicije u inozemstvu, tako i na slanje novca u režiji državljana NR Kine u inozemstvo.

Nisu samo kompanije u pitanju. Ranije ovoga mjeseca jedan klijent Bank of Chine izvukao je 50.000 dolara u gotovini sa svog računa u tijeku jednoga tjedna. SAFE je kaznio banku s gotovo 6000 dolara zbog kršenja vladinog pravila o ograničavanju podizanja novca s računa u stranoj valuti. Iako se radi o relativno malenom iznosu, ova kazna simbolizira odlučnost vlade da spriječi takve “nekontrolirane” isplate novca.

Poznat je slučaj profesora Yu Yongdinga, istraživača s Kineske akademije društvenih znanosti, državnog think-tanka, koji je prošle godine pokušao promijeniti juane u vrijednosti od 20.000 dolara kako bi platio svoje putovanje rođacima koji žive u inozemstvu. Banka mu je odbila izvršiti uslugu, iako prema zakonu svaki kineski državljanin ima mogućnost izvršiti transfere prema inozemstvu u vrijednosti do 50.000 dolara godišnje.  No, banka je profesoru odbila izvršiti uslugu s obrazloženjem da je stariji od 65 godina. Problemi ovog profesora samo su dio šire priče o tome kako su pojedine kineske banke očito pretjerano striktno shvatile duh novih regulatornih odredbi kineskih financijskih vlasti.

Pogođenih mjerama sve više 
Posebno su ovim mjerama pogođeni oni kineski investitori koji ulažu u sektor nekretnina. Istraživanje Cushman & Wakefielda otkriva da je čak 84 posto ispitanika zadržalo sredstva za kupnje stranih nekretnina na približno istoj razini ili ih smanjilo u usporedbi s 2017. godinom. Tvrtka je priopćila kako se rezultati temelje na odgovorima 51 kineske kompanije koje ulažu u inozemne nekretnine i koje predstavljaju kombinirani offshore kapital od 280 milijardi juana (41,81 milijardi USD).

Istraživanje je također utvrdilo da su mjere kineskih vlasti “značajno ili ozbiljno utjecale” na 65 posto ispitanika, što je porast od 50 posto u odnosu na takvo stajalište iz istraživanja provedenog 2017. Dio tih problema stigao je i do Europe, pa i do same Hrvatske u slučaju transakcije vezane uz bivšu Političku školu u Kumrovcu koja nije realizirana niti nakon što je dvaput produžen rok za uplatu novca. Svjedoci smo da su kineske investicije u Europu značajno pale u posljednjih godinu dana. Dio razloga za to svakako leži i u restrikcijama koje dolaze od službenog Pekinga.

Hlađenje domaće potražnje 
Ekonomski problemi unutar Kine i trgovinski rat Kine i SAD-a glavni su razlozi zbog kojih Kina pokušava kontrolirati “izvoz” novca iz zemlje. Državna administracija za strane valutne odnose (SAFE), ključni vladin regulator, priopćila je ovoga tjedna kako je glavni zadatak za iduću godinu spriječiti “nenormalne” odljeve kapitala i onemogućiti nelegalne trgovinske aktivnosti, piše CNN Business.

“Moramo pobijediti u ključnoj borbi, kako bismo smanjili financijske rizike i održali tržišnu stabilnost”, poručuje kineski regulator. Agencija je već poduzela određene korake. U studenome, kaznila je Chinabank Payments s 4,2 milijuna dolara – što je jedna od najvećih kazni ikad izrečenih – zbog isplate novca u inozemstvo. Regulator nije otkrio koliko je novca bilo transferirano, ali moglo bi se raditi o desecima milijuna juana jer se kazne određuju prema visini iznosa koji se (planirao) isplatiti.  Jedna od kompanija za online plaćanja, podružnica kompanije JD-com u vlasništvu milijardera Richarda Liua, rekla je za CNN Business da su transfere novca preuzeli “vanjski trgovci” koji su iskoristili rupe u zakonu.

Ograničenje iznošenja kapitala proizlazi iz zabrinutosti za kinesku ekonomiju koja je pogođena hlađenjem domaće potražnje i dugotrajnim trgovinskim ratom sa Sjedinjenim Američkim Državama. Narodna banka Kine dozvolila je slabljenje juana, čime je pomogla državi da se bori protiv negativnih efekata povećanih američkih tarifa.

Posegnuli u devizne rezerve 
Kineska vlada uspjela je u svojem naumu. U prvoj polovini ove godine iz Kine je izašlo 74 milijarde dolara kroz regulirane kanale, a to je najmanje u posljednjih deset godina. No, kroz “neregistrirane” transakcije iz Kine je izašla rekordna količina novca. Procjenjuje se  – čak 131 milijarda dolara u prvih šest mjeseci 2019. Gene Ma, šef kineskog odjela u Institutu za međunarodne financije, kaže kako je takav rast posljedica “intenziviranih trgovinskih tenzija”.

Kina ima dobar razlog zbog kojeg pokušava zadržati novac unutar države. Posljednji puta kad smo svjedočili o velikoj količini novca koja je napuštala zemlju, bilo je to 2015. i 2016. godine, ekonomija je bila u problemima i Narodna banka Kine morala je devalvirati juan i time utjecati na financijska tržišta.  U prosjeku, količina novca koji napušta Kinu odgovara razini od 6 posto kineskog BDP-a svake od tih dviju godina, kažu procjene Kineske akademije društvenih znanosti, vladinog think tanka.

Ukupno, Kina je izgubila oko 1,28 trilijuna dolara, i bila je prisiljena posegnuti u devizne rezerve kako bi spriječila daljnju deprecijaciju domaće valute. U te dvije godine kineske devizne rezerve potonule su za više od 800 milijardi dolara. Otad je službeni Peking poduzeo ozbiljne mjere ne bi li pojačao kontrolu kapitala i otežao ljudima da zamijene novac za stranu valutu ili da transferiraju sredstva izvan zemlje.

Komentirajte prvi

New Report

Close