Ususret objavi terminskog plana za provedbu reformi premijerka Jadranka Kosor nastojala je upoznati javnost s nekoliko pokazatelja koji sugeriraju kako se Hrvatska odljepljuje od recesijskog dna. Uslijedilo je uvjeravanje Ministarstva financija da se ‘prvi znaci oporavka’ od travnja reflektiranju i na državni proračun kroz poboljšano punjenje, a glavna priprema za promjene koje slijede idućih mjeseci odrađena je na sjednici Vlade.

Premijerka je poručila kako će gotovo milijun i pol građana Hrvatske živjeti bolje kada se njezin plan gospodarskog oporavka počne provoditi. Ako je takav uvod i bio potreban da bi se građanima sugeriralo kako najavom rezova nisu nestali razlozi za optimizam nego, dapače, da se različiti procesi mogu odvijati istodobno, ono što je izostalo u slučaju nekih krupnijih zahvata je tumačenje što će se njima zapravo postići. Premijerka, kao i potpredsjednik Vlade Ivan Šuker javnosti još nisu rekli kolika je ‘prilagodba’ društva stvarno potrebna ograničenim mogućnostima državnih financija. Objavili su da se zbog njih samo u ovoj godini kreće u promjene sedamdesetak zakona, pregršt pravilnika i donošenje niza odluka. Oko tog zakonodavnog maratona vjerojatno više neće biti kompromisa. Vlada se u ispunjenju zadanih rokova zasigurno neće kompromitirati, ali će sadržaj novih regula još neko vrijeme ostati nepoznanica. Unatoč dojmu da je sve zacrtano, Kosor je sebi i svojoj Vladi ipak ostavila prilično manevarskog prostora za djelovanje i dogovore, kako unutar resora koji i dalje ne djeluju ‘uštimano’, tako i sa interesnim skupinama koje će biti zahvaćene reformama. Tako će se tek unutar iduća dva mjeseca definirati koliko je Vlada spremna stvarno ‘štedjeti na svim razinama’, koliki su kapaciteti ministara i stranaka koje čine Vladu za odgovornije i učinkovitije vođenje politike, a koliko će se u kreiranju odluka povoditi za stanjem na ljestvicama popularnosti ili procjenjivanjem šansi na idućim izborima ako se odluče na radikalnije poteze. U Banskim dvorima itekako se uzima u obzir hoće li se zamjeriti dijelu biračkog tijela kojeg čine zaposlenici u državnim i javnim službama, javnim poduzećima ili korisnici povlaštenih mirovina. Za najavljeno pet postotno smanjenje državne administracije planiraju se pripremne aktivnosti poput izrade registra zaposlenih u državnim i javnim službama uz koji bi se tek moglo krenuti uz razradu planova zbrinjavanja ili otpuštanja. Otvoreno je i koliko će se i kada zahvatiti u povlaštene mirovine. Zato za ozbiljnost cijele priče ne bi bilo loše da premijerka još koji zadani rok ‘privuče’ sadašnjem vremenu.