Još jedan u nizu pokušaja vraćanja života zamrloj domaćoj burzi

Autor: Ana Blašković , 23. veljača 2016. u 22:00

Ideja je napraviti jedinstvenu burzovnu platformu, svojevrstan ‘one-stop shop’ za razmjenu kupoprodajnih naloga na pet tržišta regije koja, iako o sebi volimo misliti veliko, na ulagačkoj karti svijeta jednako kotiraju kao – brutalno nebitna.

Daleko su zlatna vremena kad je Zagrebačka burza vrvjela ulagačima, dnevni prometi mjerili se u stotinama milijuna kuna, a tvrtke tamo odlazile po kapital. Unatoč najavama da će se državnoj imovini vlasnici tražiti i javnim ponudama dionica, tržište kapitala i dalje je izvan fokusa države, a odavno su ga prerasli i mirovinski fondovi. Šestogodišnja recesija u međuvremenu je uzela danak, rejting države je potonuo, a tokovi štednje prelili se prema banakama.

U uvjetima niske likvidnosti veći strani fondovi i ne razmatraju ulaganja u domaće tvrtke. Može se debatirati koliko burza realno može konkurirati snažnom bankocentričnom financijskom sustavu. No, tko može osporiti da je konkurencija izvora financiranja loša? Zdravo tržište kapitala jedan je od preduvjeta, nikako ne i jedini, za zdravo funkcioniranje ekonomije, razvoj dioničarstva, dobro korporativno upravljanje i transparentnost kompanija, i u konačnici rast. 

Iste boljke u susjedstvu
Iste boljke kao Zagrebačku burzu muče i ostala tržišta kapitala u susjedstvu. Iako u regiji volimo misliti o sebi u velikim terminima, na ulagačkoj karti smo realno (brutalno) nisko na ljestvici važnosti. Utoliko je važan projekt SEE Linka, stvaranja zajedničke trgovinske platforme za pet regionalnih tržišta, uz financijsku potporu Europske banke za obnovu i razvoj. EBRD je za realizaciju odobrio pola milijuna eura bespovratnog novca, ali dao dugoročnu podršku sudjelujući u dokapitalizaciji domaće burze. Projekt su 2014. godine pokrenule Zagrebačka, Makedonska i Bugarska burza s idejom da naprave svojevrstan "one-stop shop" za razmjenu kupoprodajnih burzovih naloga.

Trojcu su se sada pridružile Slovenija i Srbija, pa bi jedinstvena platforma trebala proraditi potkraj ožujka. Na njoj će se naći oko 400 vrijednosnica, informacije o kompanijama, povijesni podaci i kotacije. Tada će se i kreirati blue chip indeks u kojem bi trebalo biti desetak dionica, među kojima i pet iz Hrvatske, a koji bi dodatno trebao povećati prepoznatljivost regionalnog tržišta. Sve će biti dostupno na samo nekoliko klikova, pa bi jednostavniji i fleksibilniji pristup trebao rezultirati još većom atraktivnosti ulagačkih prilika. Budući da se ne stvara novo alternativno tržište, što bi u ovom trenu bio prevelik politički i regulatorni zalogaj za sve uključene, individualne burze će profitirati od rasta likvidnosti, ujedno zadržavajući svoj identitet.

U kasnijim fazama daljnjeg povezivanja tek treba riješiti kompleksno pitanje različitih sustava namire transakcija koje značajno variraju od zemlje do zemlje. Ako se to dogodi, tek bi se tada moglo govoriti u terminima "zajedničkog" regionalnog tržišta, danas je to splet tek različitih regulatornih okvira i valuta zemalja unutar i izvan Europske unije. 

Mirovinci izvan priče
Za mjesec dana testirat će se inicijalni interes svih uključenih u realizaciju tog dugoročnog projekta. Na Zagrebačkoj burzi očekuju da će se već prvog dana na platformu spojiti tridesetak brokerskih kuća, među kojima i desetak iz Hrvatske.  Projekt je zasad izvan fokusa domaćih mirovinskih fondova koji upravljaju sa 74 milijarde kuna jer ih regulatorna ograničenja ulaganja fokusiraju na zemlje EU i OECD-a, što isključuje Srbiju i Makedoniju. Platforma je, s druge strane, otvorena opcija domaćim i stranim investicijskim fondovima na koje se primarno cilja, ovisno o ulagačim preferencijama, a tu su uvijek i mali ulagači, barem oni hrabriji. 

Komentirajte prvi

New Report

Close