Izvozni je potencijal drvoprerađivačke industrije 2 mlrd. eura

Autor: Juraj Lončarić , 01. ožujak 2017. u 22:00

Ako se u 2020. prosječni pokazatelji uspjeha naše proizvodnje približe europskom prosjeku moći ćemo zaključiti da je Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH 2017-2020, koja se donosi, postigla svrhu.

Izuzetan je potencijal hrvatske proizvodnje namještaja, prerade drva i šumarstva. Ali još uvijek samo djelomično iskorišten. Zato se u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva radi na provedbi strukovne strategije razvoja.

U privatnom sektoru, proizvodnji, industriji i obrtu radi se na provedbi poduzetnih i ambicioznih pisanih, a još češće nepisanih business planova. U 2016. četvrtu godinu zaredom ostvaren je  dvoznamenkasti rast izvoza drvoprerađivačke djelatnosti koji se je približio vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Djelatnost uz 10% godišnji rast do 2020. godine može ostvariti izvoz u vrijednosti od 1,6 milijarde eura. Objektivne procjene govore o budućem projiciranom izvoznom potencijalu za 2025. godinu vrijednom 2 milijarde eura. Znači, pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene djelatnosti od najmanje milijardu eura. Uz nova zapošljavanja u ruralnim krajevima Hrvatske.  Riječ je o pozornosti vrijednom primjeru afirmacije privatnog proizvodnog poduzetništva u RH.

U tijeku je savjetovanje o novom Nacrtu Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH 2017-2020. Nacrt je značajno je metodološki usavršen u odnosu na ranije projekte. Poduži je spisak poruka kreatorima nacrta Strategije, ali prostor je ograničen. Jedan broj konkurentnih nam tvornica namještaja i prerade drva već sada primjenjuje visoku tehnologiju,  a još više će to činiti u budućnosti, na tragu koncepta Industrije 4.0 koji proizvodne procese čini fleksibilnijima i efikasnijima. Roboti nisu više slučajni "gosti" tih tvornica. 

Uloga institucija
Konkurencija ima u većini slučaja svoj "vozni red". Tko kasni ukrcati se snosi posljedice. Zato ne smijemo dopustiti da se dinamičan razvoj proizvodnje i izvoza naše drvoprerađivačke proizvodnje zaustavi. Zabrinjava da se u Nacrtu konstatira "neraspolaganje relevantnim podacima i informacijama o preradi drva i proizvodnji namještaja". Nema usporedbe najrelevantijih podataka i pokazatelja uspješnosti Eurosatata i DZS-a. Proizvodnja te grane naše industrije 65% usmjerena je na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje. Upitno je, prema tome, može li izostanak komparativne analize rada i poslovanja naših tvornica s ino-konkurencijom može biti podloga za izradu strateški kvalitetnih SWOT analiza projiciranih na petogodišnje razdoblje razvoja.

Ostvariti izvoz od 1,6 milijardi eura godišnje ozbiljna je zadaća. Utemeljena je na neiskorištenim materijalnim potencijalima (preradom višestruko povećati vrijednost drvne sirovine) i neiskorištenim ljudskim potencijalnim (nova znanja, inovacije) te grane industrije.  Točno je, da imamo neiskorištene mogućnosti proširenja sadašnjeg asortimana proizvodnje. Uz dizajn namještaja nerazvijenost polufinalne prerade drva je samo jedan od primjera.  Institucije su katalizator razvojnih procesa u industriji, zato treba nastaviti proces ubrzane reindustrijalizacije horizontalnim mjerama pomoći i potpore. Još preciznije, ključni je cilj dugoročnog razvoja i nizbježna potreba približiti se prosječnim pokazateljima uspjeha u industriji namještaja Europske unije.

Prioritet je veća novostvorena vrijednost. Za mnoga naša poduzeća isto vrijedi glede izgradnje održive globalne konkurentnosti, povećanja produktivnosti i dobiti. Prijedlog je da se u tom smislu dopuni poglavlje 7. Prioritetna područja, strateški ciljevi i mjere. Ako se u 2020. godini prosječni pokazatelji uspjeha naše proizvodnje približe europskom prosjeku moći ćemo zaključiti da je ova strategija postigla svrhu. Jedan broj naših proizvođača namještaja posluje s niskom dobiti. Niska dobiti znači niske investicije, a posljedica su niska produktivnost, niske plaće, itd. Ti proizvođači nalaze se naizgled u začaranom  krugu ograničene tehnološke i/ili organizacione razvijenosti.

Rješenje je u ubrizgavanje svježeg kapitala i/ili novih znanja i/ili inovacija i obrazovanja. U industrijskoj strukturi drvoprerađivačke industrije Hrvatske imamo nakon pretvorbe vlasništva radikalno novo stanje. Jučer 60 drvnih kombinata, danas preko 1500 proizvodnih poduzeća, gospodarskih subjekata, od kojih u proizvodnji namještaja 96% čine poduzeća s osobinama mikro i malih poduzeća, 14 poduzeća/tvornica ima osobine srednje velikih, a samo su tri velika proizvodna poduzeća. Prema podacima iz 2012. godine samo 20 poduzeća ostvaruje gotovo 80% izvoza namještaja. Slijedi vrlo važan zaključak: više od 500 malih proizvođača namještaja nije još organizirano da sustavno sudjeluje u izvozu. 

Lokalna integracija
U Nacrtu Strategije razvoja nedovoljno se preporuča kako aktivirati te "mrtve kapitale". Pri tome se zaboravlja da imamo Zakon o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture" koji je dao vrlo dobro rješenje za podizanje učinkovitosti malog proizvodnog gospodarstva. U Nacrtu Strategije spominju se i drvni logistički centri, radi poticanje ruralnog razvoja, poduzetničke zone, industrijski distrikti i lokalni drvni klasteri.  

Sve su to rješenja koja su se dokazala u industrijskoj operativi susjednih zapadnih zemalja. Jer je lokalna vertikalna proizvodna integracija autonomnih malogospodarskih subjekata, znanosti, obrazovanja i logistike vrlo dobro rješenje za pokretanje nedovoljno iskorištenih kapaciteta.  Strategijom razvoja 2017-2020 potrebno više nego ikad prije konkretizirati zadaće javnih gospodarskih institucija na stvaranju institucionalne i infrastrukturne podrške. O čijem radu i aktivnostima neposredno i posredno odlučuju država, županije i jedinice lokalne samouprave. Znanje, vještine i iskustvo je najmoćnija komparativna prednost u tržišnom natjecanju. 

Nedostatak stručnjaka
Startna pozicija bi morala biti realna rješenja koja su tu pored nas. Na primjer, u svakoj šumama bogatoj županiji osnovati djelotvoran drvni centar usmjeren na razvoj industrije namještaja, finalne prerade i proizvodnje umreženih malogospodarskih proizvodnih subjekata. Nije dovoljno zaključiti, da imamo nedostatak stručnih kadrova. Potrebno je znati koje će konkretne mjere biti poduzete u srednjem i visokom školstvu da se taj nedostatak počne rješavati.

U usporedbi s drvno industrijski razvijenim zemljama u Hrvatskoj nemamo dovoljno razvijen sektor istraživanja i razvoja, istraživanja međunarodnog tržišta, sektorskih obrazovnih ustanova i sl.. O tome se govori i piše. Puno je deklarativnih preporuka u korist znanja i obrazovanja. Ali, one nisu dovoljne.

Komentirajte prvi

New Report

Close