Milijun kuna koje je nedavno veleposlanstvo SAD-a dalo Državnom odvjetništvu za projekt informatizacije praćenja stanja sudskih spisa (CTS – Case Tracking System), iako zvuči puno, zapravo je sitnica u kontekstu potreba hrvatskog pravosuđa.

Da je tako svjedoči i činjenica da je u Ministarstvu pravosuđa najavljeno da će se uz brojne milijunske donacije i izdvajanja iz državnog proračuna za potrebe informatizacije uzeti i zajam od Svjetske banke. Da se dugo nije ništa činilo na modernizaciji pravne prakse svjedoči podatak da je dosadašnji sustav praćenja kaznenih predmeta na području Hrvatske uveden još 1875. godine, odnosno prije više od 130 godine. Kada novi sustav zaživi, državni odvjetnici će umjesto prelistavanja prašnjavih spisa jednim klikom mišem moći u svakom trenutku pratiti kretanje kaznenog spisa, vidjeti tko je i kako koristio spis te odmah vidjeti podatke o okrivljeniku i svim detaljima kaznenog djela. Time će i nadležni imati uvid, odnosno kontrolu rada podređenih državnih odvjetnika. Zanimljiva je i izjava koju je s tim u vezi dao ministar pravosuđa Ivan Šimonović. On, naime, kaže kako će informacijski sustav CTS omogućiti rad po principu kako je povjerenje dobro, ali je kontrola još bolja. Ministrovim riječima možemo dodati da je šteta što takve kontrole u prijašnjem razdoblju nije bilo više. Da je kontrola bila bolja (a povjerenje manje), sigurno bi bilo i manje u javnosti pompozno predstavljenih predmeta koje je Državno odvjetništvo na sudu izgubilo, a na kraju su ih platili hrvatski porezni obveznici. Treba naglasiti da je riječ tek o početku uvođenja sustava koje proizvodi IBM, a u početku će se koristiti samo u državnim odvjetništvima u Zagrebu, Karlovcu, Zlataru i Puli. Najveći posao imat će administratori koji će morati digitalizirati 190.000 predmeta Državnog odvjetništva. Informatizacija je inače samo jedan od segmenata reforme pravosuđa koja je među prioritetima hrvatske Vlade u sklopu ispunjavanja zahtjeva Europske unije u pretpristupnom razdoblju. Zahtjevi EU ne bi trebali biti samo odrađeni kako bi se zadovoljila europska birokracija, nego je nužno shvatiti da je riječ i o hrvatskim vitalnim interesima. Naime, osobito u kontekstu globalne financijske krize neki od glavnih problema gospodarstva su konačna uspostava vladavine prava, zaštita vjerovnika, brzina rješavanja sudskih sporova, skraćivanje vremena potrebnog za upisivanje prava vlasništva i slično. Imajući u vidu navedeno, milijuni koje će država ulagati u modernizaciju pravosuđa neće biti uludo potrošen novac, nego na duži rok vrlo isplativa investicija.