Kako donošenje odluka zasnovanih na napretku znanosti, inovacijama i razvoju tehnologija, uključujući i reguliranje mogućih učinaka, utječe na one kojima su namijenjene te kako će to utjecati na razvoj područja rada, zapošljavanja, sigurnosti na radu, razvoj tržišta, cijena, obrazovanje mladih i slobodu samo su neka od pitanja o kojima je raspravljano na radionici "Etički i socijalni izazovi tehnologija koje se primjenjuju u poljoprivredi – pitanja za donositelje odluka" kojoj sam predsjedala 25. siječnja u Europskom parlamentu.

Napretkom znanosti odgovornost za donošenje odluka i dalje je na političarima koji moraju donositi dobre i informirane odluke. Za takve odluke ključno je povjerenje u znanost i znanstvene spoznaje i upravo su etička pitanja često 'jezičac na vagi' koji određuje smjer donošenja odluka. Smatram kako je nužno raspraviti o tome kako donositi odluke u trenucima kada znanstvena istraživanja nisu pouzdana i ne nude odgovore na pitanja koja zanimaju političare. Načelo predostrožnosti gotovo je nezaobilazno u području primjene novih znanstvenih spoznaja, inovacija i tehnologija u biomedicinskim znanostima, političkih i administrativnih odluka poveznih sa zaštitom okoliša i zdravlja ali i sigurnosti hrane i njezine proizvodnje ili pak očuvanja  bioraznolikosti.  

Genetska raznolikost važan je i nenadoknadiv biološki resurs koji je stvaran milijunima godina, za čije očuvanje je važno primijeniti princip predostrožnosti kako ga nove poljoprivredne tehnologije i tehnike uzgoja ne bi bespovratno uništile. Zanemarivanje etičkih načela dovodi do kršenja temeljnih prava čovjeka, ali i naroda. To se ponekad događa zbog interesa pojedinaca ili interesnih skupina te se tako zanemaruju rizici, a odluke donose neodgovorno pa se stječe dojam da je profit snažniji od savjesti i zdravog razuma a to ne smije biti tako. Treba se zapitati o iskrenosti onih koji tvrde da će pomoću genetskih modifikacija proizvesti dovoljno hrane za siromašne i gladne, kada svi znamo da pitanje gladi nije pitanje hrane već pitanje politike.  

Je li moralno i znanstveno opravdano pod krinkom prehrane čovječanstva kontaminirati poljoprivredno zemljište i bespovratno uništiti okoliš i biološku raznolikost? Je li prihvatljivo da se patentira sjeme umjesto da bude jednako dostupno svima? Kako smo dozvolili da tri tvrtke drže 53 posto svjetskog tržišta sjemenom i upravljaju prehrambenim lancem cjelokupnog čovječanstva? Važno je da se odluke političara temelje i na etičkim normama  jer naše odluke mogu imati dalekosežne posljedice za ljude, ali i za druga živa bića i okoliš. Održivo korištenje resursa i poštena trgovina poljoprivrednim proizvodima na svjetskoj razini važne su radi poštivanja potreba budućih generacija.

Ako se uvode nove tehnologije, potrebno je ispitati koristi, ali i njihov utjecaj na zdravlje ljudi, životinja i okoliš te rizik zadržavanja postojeće tehnologije, upozorava bivši predsjednik Europske grupe za etiku u znanosti i novim tehnologijama, profesor Julian Kinderlerer (Sveučilište u Cape Townu, Južnoafrička Republika) Načelo predostrožnosti povezano s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti koja su upisana u temeljne ugovore Europske unije ključni su za prosperitet Unije i svih njezinih građana kao i za njezin svekoliki daljnji napredak.

* Panel za procjenu mogućnosti koje daju znanost i tehnologija (STOA panel), odjel je Opće uprave za istraživanje Europskog parlamenta, a glavna mu je zadaća da znanstvenim istraživanjima u suradnji sa stručnim i znanstvenim ustanovama iz cijele Europe, ali i svijeta (Švicarske, SAD, Rusije, zemalja kandidata i drugih), pomogne u provedbi istraživanja i izrade izvješća za potrebe rada pojedinih odbora Europskog parlamenta.

Zastupnica Marijana Petir članica je STOA panela od 2014. u ime Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta čija je članica i prva i jedina hrvatska zastupnica u tom znanstveno-istraživačkom tijelu Europskog parlamenta.