Dužnici, ali i ovršni suci gube jedan od načina za odugovlačenje naplate vjerovnika. Na temelju posljednje promjene Ovršnog zakona, Hrvatska gospodarska komora objavila je na svojoj internetskoj stranici prve pozive potencijalnim kupcima da se uključe u sudske dražbe u kojima će se prodavati imovina dužnika u ovršnom postupku.
Dostupni su podaci o vrijednosti imovine dužnika koju su sudovi prvi put odlučili prodati uz pomoć novog očevidnika HGK-a. Poznate su i lokacije gdje se imovina nalazi, kao i datumi dražbi. Iznenađujuće je tek to što se prodaje samo jedan automobil i tri kuće. No iako je početak internetskog oglašavanja dražbi obilježen skromnom ponudom, interes poslovne javnosti već je zadovoljen, a sve govori da treba očekivati pravu navalu.
Kako je ta evidencija začetak organiziranog tržišta imovine koja se prisilno unovčuje, vjerovnici mogu odahnuti. Deset godina od donošenja Ovršnog zakona (1996.) dobili su izrazito vjerovnički nastrojen propis.
Zna li se da je struka godinama zahtijevala da se u ovršno pravo ugrade mehanizmi za uspješnije unovčenje raznih predmeta ovrhe te da je trebalo manje od pola godine da se ti očevidnici i ustroje pri HGK, ključnu ulogu odigralo je sadašnje Ministarstvo pravosuđa koje je uspješno branilo nova stroga ovršna pravila.

Kako se pred hrvatskim sudovima trenutno vodi više od pola milijuna ovrha, a oko 20 posto ih se odnosi na prisilnu prodaju pokretnina i nekretnina, logično je da će sudovi uskoro morati zatrpati komorinu stranicu.
Tamo bi se mogle naći tisuće oglasa s raznim predmetima ovrha. A ovaj put će sudovi dužnikovu imovinu moći prodavati po cijenama nižim nego dosad. Dužnikova imovina može se prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti što je dosad bio najniži limit.
Novi limit je trećina procijenjene vrijednosti, a to bi trebalo potaknuti još veći interes kupaca. Internetsku stranicu HGK-a mogli bi zatrpati brojni posjetitelji da pregledaju baze podataka za kuće i stanove koje sudovi prodaju. Automobili i kuće što su se dosad prodavali uglavnom u uskom krugu, bit će na dohvatu i stranih i domaćih kupaca.
Kako upućeni očekuju da će tržište postati regulator, ne računaju samo da će rasprodaje dužnikove imovine privući brojne kupce nego i da će se internetizacijom sudskih dražbi postizati bolja cijena. To bi moglo značiti da će i dužnicima ostati nešto novca nakon što podmire dug.
Ubrzavanju prodaja nekretnina u ovrsi trebalo bi pridonijeti i uvođenje novoga načina procjene bez sudjelovanja vještaka. Predviđena je i mogućnost da se dužnik iseli i prije provedbe prodaje radi preveniranja niza opstruktivnih manevara ovršenika.
U Hrvatskoj suci mogu dužnika kazniti i zatvorom ako ometa razgledavanje nekretnine koja se prodaje u ovrsi, a takav slučaj praksa nije zabilježila. Ne zato što dužnici to ne rade nego suci sabotiraju pravosudni poredak zbog vlastite komocije i ne koriste prisilna ovršna rješenja koja bi pružila zaštitu vjerovnicima. Stoga je pitanje kako će sudstvo prihvatiti ulogu ovršne šake države, koja tuče po dužnicima.