Hrvatskoj preostaje samo uvoz radne snage za turizam i poljoprivredu

Autor: Bernard Ivezić , 06. srpanj 2017. u 22:00

Dolaskom radnika iz inozemstva ne bi se samo riješio nedostatak sezonaca u dvije važne gospodarske grane već i otvorila suštinski drugačija rasprava o budućnosti postojeće radne snage u Hrvatskoj, a pretpostavka za to je da se okrenemo profitabilnosti u turizmu i poljoprivredi.

Dok čekamo novi slogan za hrvatski turizam sve je jasnije da će on morati biti vrlo, vrlo, vrlo kreativan. Jer ovih dana svjedoci smo jedne gorke istine: u turizmu nedostaje 2700 sezonskih radnika.

Turista je 20-30 posto više nego lani, a upravo je toliko manje radnika. I dok su novi turisti prepoznali povoljan omjer cijene i ponude u Hrvatskoj, nekadašnji sezonski radnici iz Hrvatske povoljan omjer cijene i ponude pronašli su na Zapadu. Možemo tako zaključiti da je turizam "kakav je nekad bio" dvije godine nakon što su ga novim sloganom zamijenili marketingaši odapeo i za sve ostale zaposlene u najjačoj hrvatskoj gospodarskoj grani. Novi slogan za hrvatski turizam, kojem nedostaje radnika, svakako nije ni ironična krilatica "Croatia full of life", posebno dok internet bruji o mladima koji su svoju sreću pronašli radeći u turizmu u Njemačkoj, Irskoj i drugim zapadnim zemljama.

Svjetska referenca
Na jesen slična sudbina čeka i hrvatsku poljoprivredu. Na moru se slabo plaćane sezonske radnike još može motivirati dobrim provodom i svjetskom referencom. U Slavoniji su i te mogućnosti ograničene. Nije hrvatska njiva na popisu 10 najljepših na svijetu pa da njeno okopavanje blista u životopisu. No, do tada su još duga dva mjeseca pa nema smisla raspravljati o tako dugoročnim izazovima. Uglavnom, dvije ekstenzivne gospodarske grane, temelji hrvatskog gospodarstva, grane, koje su se temeljile na jeftinoj radnoj snazi i burzi uvijek punoj nezaposlenih, suočile su se s najneobičnijim od neobičnih problema.

Zavlačenje reformi
Pa radnika na burzi nikada nije nedostajalo?! Gospodarstvo je dosad uvijek bilo posloženo da se na taj jeftin resurs može bezbrižno računati. Ulazak Hrvatske u EU i činjenica da radnici mogu pobjeći na Zapad to je jako izmijenila i imat će dalekosežne gospodarske posljedice. Jedan je izbor onaj koji sada vidimo. Zavlači se reforma obrazovanja i ne rade intenzivni programi brze prekvalifikacije za poslove u visoko-profitnim industrijama. Koji je rezultat takve politike, gdje buduće mlade generacije ne dobivaju bolje obrazovanje i gdje radnici nekonkurentni na tržištu rada ne dobivaju mogućnost da se prekvalificiraju u visoko-profitne industrije vode u samo jednom smjeru. Svi oni podloga su neke nove baze jeftine radne snage.

Za pretpostaviti one koja bi trebala opsluživati turizam i poljoprivredu. Ali čini se da prodavači magle još nisu uvidjeli ono što su u turizmu prvo shvatili marketingaši: hrvatski turizam "kakav je nekad bio" je mrtav.  Ne samo sloganom već suštinski. Ukoliko nemate jeftine radne snage, morat ćete platiti skuplju. To za posljedicu neminovno diže cijenu usluge. To mijenja strukturu gostiju, koji pak nemaju iste potrebe kao postojeći gosti. Traže više i bolje, ali spremni su i više platiti.

No, da bi ponudili više i bolje morate imati i bolje obučene radnike. Baš tu osnovna ideja da se zavlačenjem reforme obrazovanja i ne uvođenjem intenzivnih programa prekvalifikacije za poslove u visoko-profitnim industrijama pada u vodu. Hrvatski turizam i poljoprivreda će se zbog skuplje radne snage morati mijenjati: ili biti efikasniji ili profitabilniji ili još bolje – oboje. Na vrlo jeftine domaće sezonske radnike turizam i poljoprivreda više ne mogu računati. Ako zbog nikog drugog onda zbog Njemačke. Taman kad pomislite da se namirila s milijun doseljenika, onda vapi za njih još nekoliko desetaka tisuća. No, slična je situacija i u ostatku EU i bit će samo izraženija, jer posvuda stanovništvo stari.

Traže bolje obrazovane 
No, elite u Njemačkoj su donijele jednu odluku koja se u Hrvatskoj, čini se, nikako da donese. Oni ni ne žele da njihovi stanovnici rade nisko plaćene poslove. Ne zato što ih vole već zato što za većinu visoko-profitnih industrija trebaju radnike koji su bolje obrazovani. To što su ujedno i bolje plaćeni tek je posljedica. No, politički i kulturološki dobrodošla. Prvi korak prema takvoj budućnosti u Hrvatskoj mogao bi biti uvoz radne snage za turizam i poljoprivredu.

Na taj način ne bi se samo riješio nedostatak sezonaca u dvije važne gospodarske grane već i otvorila suštinski drugačija rasprava o budućnosti postojeće radne snage u Hrvatskoj.  Za to će, vjerojatno, postojeća elita morati poslovno ući u visoko-profitabilne industrije i biti spremna malo raširenijih ruku prigrliti nove, domaće perspektivne poduzetnike. No, porezno i na sve druge načine ta se transformacija i dalje odgađa baš kao i ona s uvozom radne snage. Turizam "kakav je nekad bio" – mrtav je. Jednako kao i postojeća politika zapošljavanja. Živio nam neki novi turizam! S novim sloganom HTZ-a sve će nam biti jasnije.

Komentirajte prvi

New Report

Close