Hoće li ovog puta EU novac povećati hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju?

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz , 15. studeni 2017. u 22:00

Poražavajuća je činjenica da smo u razdoblju 2004.-2015. godine iz državnog proračuna i europskih fondova dali potpore poljoprivredi u iznosu 36,2 milijarde kuna, a vrijednost proizvodnje se u razdoblju 2008.-2015. smanjila za 27%, dok je istodobno u EU proizvodnja rasla 7%.

Mljekar Mijo Pranjić, koji je u akciji "Zlata vrijedan" Večernjeg lista i Ministarstva poljoprivrede ove godine proglašen za najbolji hrvatski OPG ovih je dana dobio vjetar u leđa za svoju proizvodnju jer je njegov investicijski projekt u farmu dobio potporu iz EU fondova u vrijednosti od 2,16 milijuna kuna.  Naš "Zlata vrijedan" poljoprivrednik tako će s ovim sredstvima izgraditi staju za muzne krave od 50 uvjetnih grla, napraviti spremište za poljoprivrednu mehanizaciju i silos za smještaj stočne hrane.

Pranjić je tek jedan od 23 poljoprivrednika/obrta/tvrtke koji su u utorak u Ministarstvu poljoprivrede potpisali ugovore za 89 milijuna kuna vrijedne investicijske projekte. Zanimljivo je da od 23 potpisnika njih čak 12 dolazi iz Slavonije i Baranje, dok su čak četiri iz Vukovarsko-srijemske županije koja je jedan od najjačih poljoprivrednih regija, a koja ima najveću nezaposlenosti i bilježi najbrže iseljavanje mladih ljudi. Ista tako pozitivno je da će taj novac biti investiran u proizvodnju: od mljekarstva, izgradnje plastenika za hidroponski uzgoj paprike i rajčice, ULO hladnjače, podizanje nasada američkih borovnica, pa do izgradnje svinjogojskih i mliječnih farmi, ali i investicija u proizvodnju pršuta, kulena i dr. I zato je lijepo bilo vidjeti osmjehe na njihovim licima kad su stavljali svoj potpis i pečat koji bi im trebao donijeti veću konkurentnost i budućnost za svoja poljoprivredna imanja i te veću proizvodnju na njima. 

Jačanje konkurentnosti
Iako je novac iz fonda za ruralni razvoj proteklih godina izazivao brojne sumnje da će se slabo koristiti i da će biti samo negativnih konotacija oko onih koji ga dobivaju, ovih 23 potpisnika svjedoci su da nakon početničkih grešaka, sporosti u administraciji i kompliciranih procedura stvari izgleda kreću na bolje. No, hoće li sve to utjecati na veću proizvodnju, zaposlenost i bolju poljoprivredu tek će se vidjeti kroz nekoliko godina. Agencija za plaćanja u poljoprivredi započela je prošlog mjeseca s izdavanjem prvih odluka za EU potporu iz natječaja za podmjere 4.1, "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" i 4.2, "Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda" zatvorenih 17. i 31. srpnja. 2017. godine.  Kako su se pohvalili u sedam raspisanih natječaja, iz te dvije podmjere na raspolaganje je stavljeno 900 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. 

Velik broj zahtjeva
Odaziv je bio vrlo velik, a pristiglo je ukupno 952 zahtjeva za potporu u vrijednosti 1,94 milijarde kuna. Tijekom administrativne kontrole pristiglih projekata provjereni su kriteriji prihvatljivosti projekata i korisnika te je već nakon mjesec i pol dana započelo izdavanje prvih odluka o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu u podmjeri 4.1. Odluke se izdaju po obradi svakog pojedinog zahtjeva za potporu, pohvalio se ministar Tolušić i njegova ravnateljica u Agenciji Matilda Copić. Prvi ugovori potpisani su u rujnu i listopadu, a ovi sklopljeni u utorak podijeljeni su tako da je za operaciju 4.1.1. ugovoreno 16 projekata u vrijednosti od gotovo 76 milijuna kuna, dok je za operaciju 4.2.1. u vrijednosti od 13 milijuna kuna ugovoreno sedam projekata.

Po potpisivanju ugovora, korisnici kreću s postupkom nabave, podnose drugi dio zahtjeva za potporu, nakon čega će onim prihvatljivima biti izdane odluke o dodjeli sredstava.  Svi korisnici koji dobiju odluke o dodjeli sredstava mogu podnijeti zahtjev za predujam koji može iznositi 50% odobrene potpore. Sve ovo nabrojano rezultat je pojednostavljenih procedura i pravednijih uvjeta natječaja koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede u prvih šest mjeseci ove godine. Kada usporedimo rokove izdavanja ovih odluka s rokovima iz prvih natječaja za Mjeru 4, gdje se na izdavanje odluka čekalo skoro dvije godine, evidentan je značajan napredak u brzini obrade zahtjeva, što će osigurati i bržu provedbu projektnih aktivnosti te u konačnici bolje iskorištenje EU sredstava koje su na raspolaganju hrvatskoj poljoprivredi, pohvalili su se u Ministarstvu. 

Lakši pristup kreditima
Kada se podvuče crta dosadašnjih rezultata u povlačenju novca podaci Ministarstva govore da je od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja RH do 2020. godine dostupni Hrvatskoj za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela – ukupno  1, 11 milijardi eura raspoloživo kroz dosad raspisane natječaje. To predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava.

Po onome što je već u natječaju ispada da je Hrvatska bolja od dosta europskih zemalja, iako se to na rezultatima u proizvodnji, izvozu, rastu zaposlenosti i dohotka za sada ne vidi. Ono što posebno veseli je da se u podršku razvoju poljoprivrede jača angažirao i HBOR koji je poljoprivrednim korisnicima EU fondova olakšao pristup kreditima, pa su kamatne stope pale ispod dva posto, a olakšana su i sredstva osiguranja kredita za investicije.

Ipak, ove pozitivne vijesti vezane za poljoprivredu i korištenje EU fondova treba držati s rezervom dok se ne budu vidjeli i končani rezultati investicija – kako će se oni odraziti na proizvodnju, plasman, zapošljavanje i slično. Zašto je to važno? Zato što smo i ranije ulagali velike novce u poljoprivredu, a oni nisu dali pozitivan rezultat. Tako je poražavajuća činjenica da smo u razdoblju 2004.-2015. godine iz državnog proračuna i EU fondova dali potpore poljoprivredi u iznosu 36,2 milijarde kuna, a vrijednost proizvodnje se u razdoblju 2008.-2015. smanjila za 27%. Istodobno, u EU je proizvodnja rasla 7%. Ne treba zaboraviti i da je možda i 80% investicija iz nekadašnjih operativnih programa podizanja farmi i trajnih nasada propalo. 

Komentirajte prvi

New Report

Close