Hoće li Hrvatskoj smrknuti kad Turskoj svane, i tko će biti kriv?

Autor: Marija Crnjak , 17. siječanj 2018. u 14:39
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

S obzirom na uloženi trud možemo biti relativno zadovoljni turističkim rezultatima u 2017. godini, s rastućim trendom koji se nastavio iz godine ranije.

Ako se u međuvremenu ne dogode neki potresi po pitanju sigurnosti na Mediteranu, već ova godina mogla bi pokazati u kojem smjeru se zapravo kreće hrvatski turizam i jesmo li se zadnje dvije godine šlepali na tuđoj nevolji, ili smo nešto napravili i sami.

S obzirom na uloženi trud možemo biti relativno zadovoljni turističkim rezultatima u 2017. godini, s rastućim trendom koji se nastavio iz godine ranije. Turistički promet po broju noćenja za oko 30 posto je veći u odnosu na 2015. godinu, duplo veći u odnosu na kriznu 2010. godinu i 12 posto bolji od dobre 2016. godine.

Iako smo i dalje uglavnom destinacija sunca i mora i postoje značajne razlike među destinacijama, podaci o noćenjima izvan četiri ljetna mjeseca na razini čitave Hrvatske pokazuju da se turistička godina ipak malo razvukla, a srpanjska rupa gotovo je zaboravljena. Analiza Instituta za turizam Tomas ljeto koja će službeno biti vani početkom veljače pokazat će da turisti danas više troše nego pred par godina (u kampovima čak 26%), da su nas posjetili neki novi gosti koji žele raznolike sadržaje.

Bez suštinskih promjena

Doduše, unatoč negdje i značajnijem rastu, kontinent je i dalje jako slab, bez sadržaja i smještajnih kapaciteta, a zabrinjavajuće je kretanje nekad vodećeg talijanskog tržišta koje u ovim sjajnim uvjetima u Hrvatskoj stagnira. Struktura smještajnih kapaciteta sve je lošija, broj kreveta u hotelima i dalje je nizak i sporo raste, a najviše noćenja realizira se u obiteljskom smještaju koji buja, zbog čega smo i s najavljenih 11 milijardi eura prihoda za ovu godinu daleko ispod 14 predviđenih strategijom turizma na ovaj broj noćenja. Iako je interes investitora za Hrvatsku jači nago prije, taj se interes najčešće veže uz regiju i zemlje u okruženju koje znatno brže realiziraju hotelske investicije i dolazak globalnih brendova.

Izgubili dvije godine

U investicijama i dalje sudjeluju uglavnom lokalni igrači koji se rotiraju, stranih investitora i dalje je malo, djelomice zbog neriješenih pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, poigravanja u poreznoj politici, od PDV-a do poreza na nekretnine za koje se nikad ne zna kad će zaskočiti vlasnike turističkih kompanija. Zato imamo manjak ulaganja u kampovima i marinama, a umjesto greenfield ulaganja glancamo stare hotele i kosimo travu umjesto da gradimo zabavne sadržaje.

Također, ovog ljeta i taj turistički rast kojim se hvalimo pokazao je svoje naličje, u destinacijama čija infrastruktura nije dorasla tolikom povećanju broja stanovnika, koji su ujedno na odmoru i očekuju užitak umjesto nesnosne gužve. U Ministarstvu odgovornost za takve situacije svaljuju na lokalne zajednice koje bi se trebale pobrinuti za infrastrukturu i bolje osmisliti strategije razvoja turizma i ugošćavanja. Teško je vjerovati da su zimske mjesece te destinacije iskoristile kako bi riješile navedene probleme, ili to rade u najvećoj tajnosti i tišini.

Sve ove stvari trebali smo riješiti u ove dvije zlatne godine, jer tko zna kad će se takve okolnosti ponoviti, a propusti bi nas mogli dočekati nespremne u trenutku kad se na scenu vrate oštri hrvatski konkurenti na Mediteranu, prvenstveno Turska, a potom i Tunis te Egipat.

A to bi se moglo dogodisti za svega par mjeseci.

Veliki povratak Turske

Ruski predsjednik Putin nedavno je odobrio nastavak komercijalnih letova prema Egiptu, prekinuvši dvogodišnju pauzu nastalu zbog pada ruskog zrakoplova. Očekuje se da će Putinov primjer slijediti i druge zemlje, prije svega Velika Britanija, koja je bila jedno od najvažnijih emitivnih tržišta za poznato ljetovalište Sharm el-Sheikh. Agencijske prognoze pokazuju da se Turska vraća u velikom stilu, prve rezervacije iz europskih zemalja za Tursku u porastu su za 30 posto, a subvencije, poticaji i olakšice koje Turci daju svima koji su voljni dovesti turiste u njihovu zemlju vrlo su izdašne. Da su učinci straha od terorizma kod turista kratkotrajni, pokazuju informacije s ključnih europskih tržišta, prema kojima Turska bilježi najveći rast ranih rezervacija za 2018. godinu od svih sredozemnih zemalja.

Unatoč terorističkim napadima, čvrste pozicije drže dvije vodeće europske i svjetske turističke destinacije, Francuska koja i dalje drži prvo mjesto na svjetskoj turističkoj ljestvici, te Španjolska koja je u 2017. dospjela na drugo mjesto, pretekavši SAD čiji je turizam pao zbog Trumpove restriktivne politike u industriji putovanja.

Još ako padne kiša…     

Komentari (3)
Pogledajte sve

Propast turizma bio bi jedini scenarij koji bi izbjegavo potpuno propast i cijele ekonomije i društva.

Teško je zamisliti išta bolje od slike rušenja propalih betonjara uz more i opsežne reindustrijalizacije.

Romel, 17.01.2018. u 22:08
propusti bi nas mogli dočekati nespremne u trenutku kad se na scenu vrate oštri hrvatski konkurenti na Mediteranu

Strašno. A turizam nam još nije niti 50% BDP-a.

Da, turistički promet USA je pao na drugo mjesto jer nisu došli “turisti” iz Somalije, Sudana i Pakistana.

New Report

Close