Globalni interes kao cilj novog poreznog sustava za korporacije

Autor: José Antonio Ocampo , 13. srpanj 2015. u 22:00

Neovisna komisija za reformu međunarodnog korporativnog oporezivanja predlaže uvođenje mehanizma koji će spriječiti multinacionalne korporacije da prenesu svoju dobit na podružnice u jurisdikcijama s niskim porezima.

Po pitanju financiranja razvoja, porezi su vjerojatno najvažniji dio slagalice. Međutim, sustav oporezivanja globalne dobiti je u raspadu i dodatno pogoršava nejednakost kako unutar tako i između različitih zemalja. Reforma sustava je neizbježna u svijetu koji želi napredovati u postizanju svojih ciljeva iskorjenjivanja siromaštva i zaustavljanja rastuće nejednakosti.

Najveći problem u ovom sustavu je da oporezivanje podružnica multinacionalnih korporacija kao odvojenih entiteta daje dovoljno prostora globalnim korporacijama za izmicanje svojim poreznim obvezama.  Nastojanja po pitanju reformi od strane OECD zemalja, koje su postupale na zahtjev zemalja G-20, predstavljaju dobrodošle pokušaje rješavanja takozvanog projekta BEPS (smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti), ali ona ne idu dovoljno daleko.  

Najznačajnija ostvariva BEPS inicijativa OECD-a su novi zahtjevi pojedinačnog izvještavanja po državama, čime se primoravaju multinacionalne korporacije na pružanje zbirnih podataka na godišnjoj razini po svakoj jurisdikciji u kojoj posluju vezano uz globalnu raspodjelu dohotka i plaćene poreze. One moraju također pružiti informacije o tome koji entiteti posluju u svakoj jurisdikciji kao i o gospodarskim aktivnostima u kojima sudjeluju. Ali takvo izvještavanje primjenjivat će se samo na entitete s prihodima koji premašuju 750 milijuna eura (845 milijuna američkih dolara) i ono neće biti dostupno javnosti. Nadalje, zemlje moraju udovoljiti određenim uvjetima kako bi pristupile informacijama – što neće pogodovati većini zemalja u razvoju. 

Gubici zemalja u razvoju
Ipak, zemlje u razvoju stavile su najviše toga na kocku. Prema nedavnom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda, zemlje u razvoju gube triput više svog prihoda od poreza na dobit poduzeća na BEPS aktivnosti od razvijenih zemalja.  Prema Konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, takve aktivnosti multinacionalnih korporacija – koje predstavljaju jednu trećinu potencijalne osnovice za porez na dobit poduzeća u zemljama u razvoju –  imaju za posljedicu godišnje gubitke od 100 milijardi američkih dolara. Obzirom na veliku ulogu poreznih prihoda u financiranju razvojnih aktivnosti – pribavljanje dviju trećina za financiranje Milenijskih razvojnih ciljeva UN-a, gdje ostatak otpada na službenu pomoć i privatne tokove – krvarenje mora biti zaustavljeno.

Dok se svjetski čelnici pripremaju za Treću međunarodnu konferenciju o financiranju razvoja koja će se održati ovog mjeseca u Adis Abebi, gdje će se razviti strategija financiranja i program globalnog razvoja za razdoblje nakon 2015., potez prema učinkovitijem i pravednijem poreznom sustavu ne bi u ovom trenutku mogao biti važniji. Eto zašto je skupina javnih intelektualaca diljem svijeta uspostavila Neovisnu komisiju za reformu međunarodnog korporativnog oporezivanja (ICRICT), kojoj predsjedam.

Vjerujemo da svijet ima priliku bez presedana za provođenje značajne reforme međunarodnog sustava korporativnog oporezivanja koji bi služio globalnim javnim interesima, a ne samo u nacionalne svrhe.  U cilju poticanja svjetskih čelnika na iskorištavanje te prilike, Neovisna komisija za reformu međunarodnog korporativnog oporezivanja (ICRICT) izdala je niz preporuka za reformu pravila i institucija mjerodavnih za međunarodno korporativno oporezivanje. Prijedlozi uključuju minimalni korporativni porez koji su usuglasile razvijene zemlje i mehanizme za sprječavanje multinacionalnih korporacija da prenesu svoju dobit na podružnice u jurisdikcijama s niskim porezima.

Iza zatvorenih vrata 
Štoviše, za razliku od OECD reformi, ICRICT preporučuje da multinacionalne korporacije prihvate javno izvještavanje o plaćenim porezima u svim jurisdikcijama. Također dugoročno neophodan je prijelaz na sustav u kojem se multinacionalne korporacije oporezuju kao jedna tvrtka, s porezima važećim u različitima zemljama u kojima one posluju prema unaprijed dogovorenoj formuli. Prvi korak za postizanje tih ciljeva bio bi osnivanje međudržavnog tijela s ovlašću i resursima dostatnim da mogu pogurnuti toliko neophodne porezne reforme, te istovremeno promicanje jače porezne suradnje između država. Odluka o osnivanju takvog tijela važan je dio programa Treće međunarodne konferencije o financiranju razvoja.

Takav globalno reprezentativan forum o oporezivanju trebao bi poslužiti ne samo kao mjesto međudržavne suradnje; on bi također trebao poduprijeti sveobuhvatniju raspravu širih razmjera po pitanju porezne reforme. Takve rasprave su već predugo područje pregovora iza zatvorenih vrata između država i velikih korporacija, a ta se tema smatra suviše tehničkom da bi ju javnost mogla u cjelosti razumjeti. Čak i u ovom trenutku, mnogi zastupaju mišljenje da bi uključivanje svih u raspravu imalo za posljedicu politiziranost poreznog sustava i da bi odluke trebale biti prepuštene stručnjacima. Ali oporezivanje je inherentno vezano uz politiku jer uključuje teme poput jednakosti, pravde i zajedničkog dobra.

Transparentniji sustav 
Zaista, teme vezane uz oporezivanje bile su u središtu uspostave modernih demokratskih parlamenata. O pitanju s tako dalekosežnim posljedicama ne bi se trebalo raspravljati u tajnosti. Ako su svjetski čelnici ozbiljni po pitanju smanjenja nejednakosti i iskorjenjivanja siromaštva, moraju se obvezati na uspostavljanje pravednog i transparetnog sustava. Nadajmo se da će ovog mjeseca u Adis Abebi oni poduzeti vjerodostojne korake u tom smjeru.

© Project Syndicate, 2015.

Komentirajte prvi

New Report

Close