Iako je autobusni prijevoz biznis star i više od 100 godina, zapravo prvi "autobusi" su se pojavili kad i prvi automobili, negdje pred Prvi svjetski rat, i kad se činilo da neke bitne inovacije u tom sektoru, osim standardnih tehnoloških napredaka, više nisu moguće, prije šest godina se pojavio FlixBus koje je u čitavoj Europi, uključujući i Hrvatsku, a sada to počinje i u Sjevernoj Americi, gotovo naglavačke preokrenuo autobusni prijevoz, kao iPhone mobilne kounikacije, te svim igračima na tržištu zadao ozbiljne glavobolje.

Kako je to moguće? Razlog je jednostavan. Pokretači FlixBusa su krenuli od nule. Nisu se bavili autobusnim prijevozom i znali su vrlo malo kako taj sustav funkcionira, no vidjeli su da postoji potreba za autobusima i neopterećeno su krenuli od početka razvijati biznis na svoj način, poput onoga kada u nekoj video igrici, nezadovoljni razvojem scenarija, ishodom, brojem bodova ili iz čiste obijesti, pritisnemo opciju Restart i krenemo u igru ispočetka. 

Inovativni model
Naravno, u nekoj video igrici je to puno lakše nego u realnom životu i biznisu gdje postoji niz gospodarskih, regulativnih, društvenih, tehničkih i tko zna kakvih još uvjeta i prepreka. Zato su mladi Nijemci Daniel Krauss, Joachen Engert i Andre Schwämmlein bili pravi ljudi na pravom mjestu.  U njemačkom Münchenu su razmišljali kako iskoristiti priliku da sa svojim startupom FlixBus iskoriste priliku i zarade na činjenici da je Europska unija napokon uspjela prisiliti Njemačku da ukine gotovo 100 godina staru zabranu koja autobusima zabranjuje međugradski prijevoz. 

Da, dobro ste pročitali! Bastion europske i svjetske tržišne privrede – Njemačka, 100 je godina držala na snazi monopol koji je zabranjivao da njihovim željeznicama bilo tko konkurira u međugradskom prijevozu.  Kako bilo, mladi Nijemci su shvatili da je Njemačka tržište s više od 80 milijuna ljudi na kojem se može prodati sve, i to u velikim količinama, bilo da se radi o robi ili usluzi, posebice o usluzi koja je u ostatku Europe i svijeta nešto sasvim uobičajeno i uglavnom profitabilno.

No, kako u Njemačkoj nije postojala tradicija, a niti ikakvo iskustvo s međugradskim prijevozom, već samo ono s javnim gradskim prijevozom, u FlixBusu su napravili projekt koji je bio mješavina svega – gradskog prijevoza (uključujući autobuse i željezničku komponentu tramvaja i gradskih vlakova), Interrail željezničkog prijevoza te zračni prijevoz, posebice lowcostere. 

Kao i u svakom startupu, nitko niti u ovom projektu nije mogao biti siguran hoće li i na koji način sve zaživjeti, posebice ako se ima na umu da oni nisu bili jedini Nijemci kojima je to palo na pamet – u biznis s međugradskim prijevozom je krenuo i dotadašnji monopolist Deutsche Bahn koji je osnovao svoju autobusno tvrtku Arriva, i koja je u Hrvatsku došla i prije FlixBusa, a koji je imao puno bolju startnu poziciji i nemjerljivo veći kapital, kako financijski, tako i onaj tehnički i ljudski. 

FlixBus je već od samog starta poputno digitalizirao i unificirao svoj sustav te su se jedinstvene karte rezervirale, sve ostale usluge provjeravale, potvrđivale ili plaćale digitalno, najčešće putem aplikacija na mobilnim telefonima. 

Mreža kooperanata
Naravno, napravljena je i široka mreža vanjskih partnera (poštanski uredi, kiosci svih vrsta itd.) gdje oni manje vični tehnologiji mogu kupiti kartu ili dobiti informaciju o FlixBusu.  Svi njihovi autobusi imaju jedinstveni dizajn, standarde i usluge, bilo da je operator iz Njemačke, Hrvatske, Mađarske ili Švedske, te nema zabune s imenima tvrtki i problemima koji se često kod rezervacija i presjedanja u inozemstvu javljaju. 

Kako su danas najčešći putnici mladi, bilo da putuju na/sa studija, na posao trbuhom za kruhom ili pak u posjet rodbini i prijateljima, takva jednostavnost korištenja sa samorazumljivom tehnologijom "pogodila je u sridu" u čitavoj Europi.  Posebice jer su u toj tvrtki od početka primjenjivali i usklađivali zrakoplovne standarde kakve primjenjuje, za primjer Ryanair, te intermodalnost da se s jednom putnom kartom može otići na drugi kraj Europe s neograničenim brojem presjedanja. 

Vi tako iz Valpova možete s jednom kartom teorijski putovati do Hamburga, Pariza ili sjevera Švedske, u konačnici do bilo koje od 2000 destinacija za iznos povratne karte koja se u akciji, kao i kod Ryanaira, može kupiti za nekoliko desetaka kuna ili eura.  Naravno, takva putovanja nisu baš praktična jer bi trajala 30-ak i više sati i uključivalo više presjedanja – što u eri jeftinih avionskih karata nije razumno rješenje.  No, FlixBusom je moguće intermodalno organizirati i putovanje od Valpova do Richmonda u Virdžiniji u SAD-u tako da se, npr. iz Valpova autobusom preko Zagreba dođe do Münchena, a onda zrakoplovom do New Yorka iz kojeg opet autobusom do Richmonda. 

Nekonkurentna željeznica
FlixBus, koji je zapravo više franšiza nego neki klasični korporativni "grabežljivac", ima više od 300 autobusnih tvrtki sa 7000 vozača, a do sada su prevezli više od 100 milijuna putnika – samo u Hrvatskoj je lani prevezeno 750 tisuća putnika. U Hrvatskoj i regiji je autobusni prijevoz tradicionalno glavni način putovanja jer su željeznice nekonkurentne. Samo za primjer navedimo da je u Hrvatskoj prosječna brzina vlakova za života Franje Josipa I., koji je umro 1916., bila 50 km/h, a danas je 40 km/h.

O popularnosti autobusa na ovim prostorima govori i filmska umjetnost gdje dva filma s radnjama u autobusu spadaju u Top 10 svake relevantne ljestvice. To su "H-8" i "Ko to tamo peva".  Stoga niti ne čudi da je Zagreb bio peti ured FlixBusa u svijetu, nakon Münchena, Berlina, Milana i Pariza. Te 2013. su pod njihov brend s dijelom svoje flote ušla četiri igrača, a danas ih je 11 sa 120 autobusa i 400 vozača, uz još 6 partnera u regiji.

Iako se u njihove zelene boje još ne boje najveći igrači na hrvatskom tržištu (Croatia bus, Čazmatrans i drugi), pitanje je koliko će i oni još moći braniti svoje pozicije, a koje su za sada zaštićene monopolskom regulativom koja zabranjuje da se postojećim korisnicima otvaraju konkurentske linije u razmaku između sat i dva na konkretnoj međugradskoj ruti. Autotrans Cres, AP Požega i osječki Panturist su već prije prešli pod skute najvećeg FlixBusovog konkurenta  Arrive.