EU nam zaštitu ‘starih’ trgovaca naplatila izbijanjem dodatnog prihoda u turizmu

Autor: Bernard Ivezić , 29. ožujak 2018. u 22:00

Ista prava za sve EU potrošače izlika su za favoriziranje najvećih gospodarstava Unije, koja su zaštitila svoje distribucijske mreže za fizičke proizvode s jedne strane, te prodaju digitalnih usluga vlastitim kupcima s druge, dok manjim članicama poput Hrvatske sakate turizam.

Turizam bi mogao biti prva žrtva novih EU regulativa o jedinstvenom tržištu. Iako se jako busala u prsa, Europska unija na kraju nije se ni dotakla suštinskih problema u online trgovini u Uniji. Nastavak jačanja utjecaja kineskih trgovaca na leđima subvencionirane dostave, i to nauštrb europskih trgovaca, nije bio u fokusu Unije. Stroža regulacija veleprodajnih cijena dostave paketa unutar Unije također nije bila u fokusu Unije.

Regulacija trgovine digitalnih roba, koja se temelje na autorskim pravima, sada će biti gora po hrvatsko gospodarstvo. A to bi već ovo ljeto mogao osjetiti turizam. Ali hajdemo za početak od dobrih vijesti. Dobra je vijest da će regulatorni tsunami, koji se najavljivao za ovu godinu, ipak biti samo jedan veći val kojeg će i najmanji trgovci moći bez većih problema prebroditi. Najopasniji dio za domaće internetske trgovce tako će uvjerljivo biti primjena GDPR-a. Usklađivanje korištenja cookieja, newslettera i niza osobnih podataka, kojima trgovci barataju, predstavlja najveći regulatorni izazovi u ovoj godini.

Fizičko vs. digitalno 
U svim ostalim stvarima trgovcima se nudi jednostavan izlaz. Prema novim uredbama za dostavu i geoblokiranje hrvatski trgovci bit će obvezni omogućiti svima iz Unije da kupe proizvode kod njih. Međutim, dostavu će moći organizirati u skladu s mogućnostima. Drugim riječima, neće je morati biti. Dovoljna dostava bit će i ponuda osobnog preuzimanja u trgovini u Vinkovcima. Važno je samo da bilo koji građanin iz Unije može od bilo kojeg trgovca iz Unije kupiti online bilo što i da eventualan problem može riješiti. Takva pravila, usto, ne vrijede za filmove, glazbu, nove naslove knjiga, softver i druge proizvode koje štite autorska prava. To uključuje i streaming servise poput Netflixa. Sve to nećete moći kupovati iz Hrvatske u Njemačkoj ili iz Njemačke u Hrvatskoj.

To trgovci ne moraju nuditi, a sigurno i neće, i to barem još dvije godine. Unija dakle neće napraviti instantan tržišni pritisak na manja tržišta poput hrvatskog u dostavi fizičkih roba. Primjerice, jeftinije frižidere ili televizore nećete moći iz Hrvatske online kupovati u Njemačkoj, a to je dobra vijest za domaće trgovce fizičkim robama. Međutim, svi oni hrvatski trgovci koji prodaju digitalne robe proći će lošije. Digitalne robe uglavnom su zaštićene autorskim pravima. To su pjesme, video sadržaji, filmovi, elektroničke knjige itd. Riječ je o sadržajima s najvećim kapacitetom rasta prodaje i s najvećim maržama. A sve te sadržaje turisti više neće imati razloga kupovati u Hrvatskoj. Jednako kao što će Hrvati imati pravo na putu u Njemačku ponijeti svoje streaming servise iz Hrvatske tako će Nijemci na putu u Hrvatskoj imati pravo koristiti svoje streaming servise.

Znači, turist iz Njemačke koji odsjedne u nekom hotelu na jadranskoj obali moći će si na televizoru aktivirati svoj njemački Netflix. Neće imati potrebu kupovati filmove preko lokalnog, hotelskog IPTV-a, a niti će hotel smjeti blokirati takav sadržaj. Jer dakako, svaki građanin EU ima pravo gdje god boravi u Uniji koristiti svoje digitalne pretplate. Maestralni je to gubitak za hrvatski turizam, koji traži načina kako da poveća potrošnju 18,5 milijuna turista, koliko ih je bilo lani. Ti će turisti sada sa sobom nositi digitalne robe. Jednako kao što si nose i mobile tarife zbog roaminga.

Nema ravnopravnosti 
Iz svega se može zaključiti da dok Hrvatska ne počne sama promišljati svoj izvoz, EU to sigurno neće raditi za nju. Neće tražiti da hrvatski trgovci dobiju niske (tj. iste) veleprodajne cijene dostave u druge članice Unije. Neće im stvoriti ravnopravna pravila igre s online trgovcima iz većih EU članica. Neće ih zaštiti od kineske konkurencije. Neće čak prestati ni uskogrudno poimati online trgovinu.

Pa ne čine online trgovinu danas samo "stari" trgovci već cijelo gospodarstvo. Svi su online! I zato negdje takvu nebrigu za izvoz moramo platiti. Platili smo u telekomunikacijama, jer smo mislili da u tome nemamo što za izvoziti, a sad je izgleda red na turizmu, gdje znamo da imamo što za izvoziti. Nažalost, bez promišljanja izvoza u digitalnom svijetu, primjera će biti još. Ovo je tek početak niza. 

Komentirajte prvi

New Report

Close