Čak i Mihail Gorbačov, predsjednik Sovjetskog Saveza u vrijeme njegova raspada koji se svojski potrudio da se taj prijelomni događaj odvije bez ispaljenog metka, obznanio je svoju podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovom pripojenju Krima Rusiji.

Izjavio je kako su stanovnici Krima ispravili sovjetsku povijesnu pogrešku.Gotovo cijela Rusija slaže se s Gorbačovom. Naime, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Rusija je s položaja supersile pala u drugi plan. Tri nekadašnje sovjetske republike priključile su se Europskoj uniji i NATO-u, iskazavši time svoju želju ne samo za demokracijom i boljitkom, već i želju da izbjegnu ikada više biti dijelom Rusije. Putinovo pripojenje Krima zasad uživa potporu svekolike domaće javnosti te se doima kao kraj postimperijalističke frustracije koja je vladala tijekom posljednjih dva desetljeća.

Ukrajina i Euroazijska unija
Međutim od 1991. godine Rusija je nedvojbeno priznala teritorijalni integritet Ukrajine, i to u nekoliko prigoda. Jedno od tih priznanja bilo je dijelom Sporazuma na Jalti iz 1992., kada je podijeljena crnomorska flota, a drugo ugovora o posudbi iz 1997. kojim je floti dozvoljen ostanak u Sevastopolju. Ukrajinski teritorijalni integritet priznat je i sporazumom o nuklearnom razoružanju iz 1994. potpisanim od strane Velike Britanije, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država te iznova u travnju 2011. kada je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič produžio sevastopoljski ugovor. Ukrajinski ustav zabranjuje referendum o neovisnosti kakav je, uz prisutnost ruskih vojnih postrojbi održan u Krimu. Budući da su rezultati referenduma, to jest glas za izlazak iz Ukrajine i pridruživanje Ruskoj Federaciji protuzakoniti u svakom pogledu, međunarodna zajednica, kako je izjavila EU, ne može prihvatiti takav ishod. Odnosi između Europske unije i Ukrajine oduvijek su bili iznimno složeni.

Naime, pregovori o Sporazumu o pridruživanju kojega je Janukovič prošlog studenog odbacio, što je bila odluka zbog koje su i počeli opći prosvjedi uslijed kojih je njegova vlada zbačena s vlasti, trajali su još od 2007. Potpisivanje ovoga sporazuma o slobodnoj trgovini koji sadrži neke dodatne političke elemente odgođeno je zbog dodjele zatvorske kazne bivšoj premijerki Juliji Timošenko. Na koncu je Janukovič prihvatio rusku protuponudu: za 30% sniženu cijenu ruskog plina i 15 milijuna dolara za odgodu bankrota.Rusiji je Ukrajina potrebna za izgradnju takozvane Euroazijske unije, gospodarskog bloka kojega Putin pokušava uspostaviti s Kazahstanom i Bjelorusijom. Za razliku od potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini, članice carinske unije poput ove koju je Putin zamislio određuju trgovinsku politiku u odnosu na treće države putem uspostave zajedničkih carinskih pristojbi za inozemstvo. Stoga bi uključivanje Ukrajine bilo nesukladno s njezinim Sporazumom o pridruživanju EU. 

Slobodna trgovina
Međutim, Ukrajina i Rusija već imaju valjani sporazum o slobodnoj trgovini u sklopu sporazuma o slobodnoj trgovini Zajednice neovisnih zemalja iz listopada 2011., koji je sukladan predloženom Sporazumu o pridruživanju EU, na isti način na koji Meksiko ima sporazum o slobodnoj trgovini s EU, baš kao i SAD te Kanada. Ukrajina je, dakle, mogla održati normalne odnose sa svojim susjedima, kako s EU, tako i s Rusijom. No Rusiji je Ukrajina potrebna ne samo iz gospodarskih, nego i iz nacionalističkih razloga. Naime, prema postavkama ruskog nacionalizma, Ukrajina je oduvijek smatrana proširenom Rusijom s obzirom da je domovina nekih mjesta koja su iznimno važna za poimanje ruskog identiteta. Putin je tako Kijev nazvao "majkom svih ruskih gradova". Sevastopolj se pak iskazao kao grad junaka u dva navrata: tijekom opsade u Krimskom ratu u 19. stoljeću te za vrijeme Drugog svjetskog rata. Međutim, unatoč suosjećanju prema ruskim frustracijama i osjećajima, nema isprike za invaziju i pripojenje. Sporazum o pridruživanju EU ne predstavlja prijetnju niti jednome od ruskih interesa, ni onima gospodarskima, a ni kulturalnima. Odnosi između Europske unije i Rusije ne smiju se temeljiti na igrama s nultom sumom niti sferama utjecaja. Moraju se iznaći rješenja koja će svima omogućiti da se osjećaju kao pobjednici.

Stabilizacija vlade
Nadalje, pripojenje Krima od strane Rusije vrlo vjerojatno će nauditi njezinim temeljnim interesima, odnosno političkom odnosu s Ukrajinom, koju želi zadržati što dalje od Europe. Dakle, za Europu je sada glavni prioritet osigurati stabilnost i prosperitet ostatka Ukrajine. Prvi i najhitniji problem jest stabilizacija vlade u Kijevu. Ukrajinski predsjednički izbori koji će se održati 25. svibnja u tome će biti od ključne važnosti. Izbori moraju biti slobodni i pravedni te provedeni prema demokratskim standardima. Nadalje, iznimno je važno da država i dalje poštuje jezična i kulturalna prava manjina te promiče društvenu inkluziju. Europska financijska pomoć trebala bi biti uvjetovana ukrajinskim rezultatima na navedenim područjima. Drugo, s obzirom da je prijetnja sukoba najjača na rusofonskom istoku Ukrajine, ondje bi se trebala odaslati misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kako bi se zajamčila stabilnost, sigurnost i poštivanje nacionalnih manjina te, ukoliko dođe do potrebe, osudila kršenja postavljenih obveza. Treće pitanje, možda i najvažnije, jest hitna potreba za ekonomskom pomoći. Naime, EU je pripremila paket pomoći u vrijednosti od 11 milijardi eura (oko 15 milijardi dolara) iako je ista podložna pravilima i uvjetima Međunarodnog monetarnog fonda, koji djelomično sudjeluje u troškovima pomoći. Premda se ukrajinsko gospodarstvo nalazi na samom rubu propasti, vlada i dalje prekomjerno troši na subvencije nesukladne propisima pomoći MMF-a. Primjerice, vlada trenutno čak 16 posto proračuna troši na subvencioniranje energije za svakog pojedinog građanina.

Međunarodna izolacija
Rusija nakon pripojenja Krima neće škrtariti pa će stanovnici Krima itekako osjetiti korist od njezine pomoći, kao i pristupa jeftinoj energiji. Iako je izgledno da se turistički sektor neko vrijeme neće oporaviti, zbog ruskih subvencija stanovnicima Krima općenito će biti bolje, naročito iz gledišta njihovih etničkih srodnika s istoka Ukrajine. Paketi pomoći Europske unije i Zapada općenito morat će uzeti to u obzir.Problem Krima neće se brzo riješiti. Iako je Putin u svojemu govoru u čast pripojenja izjavio da je Krim "nerazdvojiv dio" Rusije, njegovi potezi kad-tad okrenut će se protiv njega. I on i Rusija postat će žrtve međunarodne izolacije, a vrlo je izgledno da će Ukrajinci postati još čvršći u odluci o tome da sami žele odabrati vlastiti put.

© Project Syndicate, 2014.