EIB prestaje financirati fosilna goriva od kraja 2021., prioritet postaje čista energija

Autor: Andrew McDowell , 03. prosinac 2019. u 22:00

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, zatražila je od Europske investicijske banke da bude financijski pokretač prelaska na niskougljično gospodarstvo, koja bi time postala ‘klimatska banka EU’, kao dio njenog Europskog zelenog sporazuma.

Europska investicijska banka (EIB) ovog je mjeseca donijela odluku o uskraćivanju naše podrške svim projektima neublaženih fosilnih goriva, uključujući plin, od kraja 2021. godine. Umjesto toga, prioritet će se dati raspoloživim resursima za prelazak na čistu energiju i ostali investicijski projekti povezani s klimom. Zašto smo donijeli tu odluku?

To je zato što će do 2040. godine europski energetski sektor morati biti gotovo u potpunosti dekarboniziran ako želimo ostvariti ambiciozne ciljeve Europske unije koje je postavio Pariški sporazum o klimatskim promjenama. I budući da energetska infrastruktura koju mi financiramo – generatori električne energije, cjevovodi, sustavi grijanja, itd. – imaju prosječan životni vijek od gotovo 20 godina, a često i znatno duži, bilo je potrebno donijeti odluku u ovom trenutku kako bismo izbjegli potencijalno neupotrebljivu imovinu koja bi mogla naštetiti okolišu i našim vlastitim zaključnim računima.

Zrelost za tržišno natjecanje
To je dobra vijest za sektor čiste energije. Svaki euro oskudnog kapitala koji je Europska investicijska banka nekada dodjeljivala fosilnim gorivima je euro koji je u ovom trenutku raspoloživ za nadogradnju starijih građevina u cilju udovoljavanja modernim standardima udobnosti i energetske učinkovitosti; za obnovljive izvore energije, dok dosežu zrelost za tržišno natjecanje bez subvencija; za komercijalizaciju "čiste tehnologije", kao što su pogonske baterije, vodikovi i "pametni" elektroenergetski sustavi; kao i za elektrifikaciju grijanja, transporta i energetski intenzivnih industrija.

Ne zanemarujemo potencijal plina koji može poslužiti kao "tranzicijsko gorivo" u napuštanju ugljena, kao i rezervni izvor energije za nestalne obnovljive izvore energije. Međutim, ako želimo ostvariti dugoročne ciljeve Europske unije, bit će također potrebna dekarbonizacija plinskog sektora.  Novi standard Europske investicijske banke za emisije usklađen s Pariškim sporazumom (s maksimumom od 250 g emisija CO2 po proizvedenom kilovatsatu električne energije) iziskivat će da plinski projekti koje financira Europska investicijska banka moraju upotrebljavati tehnologije za smanjenje emisija – poput obnovljivih prirodnih plinova, kombinirane toplinske i električne energije ili izdvajanja i pohrane ugljika.

Možemo također financirati izgradnju ili sanaciju mreža namijenjenih za transport obnovljivih prirodnih plinova. Sve te tehnologije već su prikazane, ali neke su još uvijek nedostatno razvijene i suočene s komercijalnim izazovima. Kako bi pomogla u snižavanju troškova putem široke primjene, Europska investicijska banka može kombinirati naše vlastito dugoročno dužničko financiranje sa subvencijama odobrenim na nacionalnoj razini, kao i subvencijama od strane EU. Također ćemo ponuditi nestandardiziranu savjetodavnu potporu vezano uz tehnička rješenja i financijsko strukturiranje kako bismo pomogli promotorima u razvoju izvedivih i unovčivih projekata.

Distribucija troškova i koristi
Čak i ako prelazak na čistu energiju bude neutralan ili čak i pozitivan za cjelokupni životni standard u Europi, "pravedna tranzicija" iziskuje veliku senzibilnost za distribuciju troškova i koristi između – i unutar – zemalja. Naša nova politika obvezuje se na financiranje do 75% prihvatljivih troškova energetskih projekata (u usporedbi s našim uobičajenim ograničenjem od 50%), osobito za razvoj obnovljivih izvora energije i projekata energetske učinkovitosti, kako bismo pomogli zemljama i regijama u ovladavanju tom tranzicijom.

Također smo se obvezali na iskorištavanje "Pravednog tranzicijskog fonda" kojeg predlaže dolazeća Europska komisija za sve ugrožene zemlje i regije.  Tu se ne radi samo o čistoj energiji, već također i o zamjeni zapošljavanja u zagađivačkim industrijama novim radnim mjestima u čistim, zelenim industrijama.

Ulaganja u inovacije koje će stvoriti ta radna mjesta u ovom je trenutku od ključne važnosti i iziskivat će partnerstvo između Europske komisije, Europske investicijske banke, zemalja članica i privatnog sektora kako bi se ostvarilo. Dolazeća predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, zatražila je od Europske investicijske banke da bude financijski pokretač prelaska na niskougljično gospodarstvo, koja bi time postala "klimatska banka EU", kao dio njenog Europskog zelenog sporazuma (Green Deal).

Nova politika posudbe energije važan je prvi korak, ali on nije posljednji. Također smo se obvezali na udvostručenje na 50% našeg udjela financiranja ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe i ostalih ključnih okolišnih ciljeva do 2025. godine. Sa svakim eurom našeg financiranja koji podržava u prosjeku tri eura ukupnih ulaganja, nadamo se mobilizirati oko 1 trilijun eura za ulaganja u klimatske aktivnosti i okolišnu održivost tijekom sljedećeg desetljeća.

Ambiciozni plan ulaganja
Povrh toga, do 2022. godine obvezali smo se da će 100% našeg financiranja biti usklađeno s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine, ne samo na području energetskog sektora, već i transporta, industrije i ostalih sektora koji će biti podložni daljnjim revizijama. Europska investicijska banka može biti najveća multilateralna financijska institucija na svijetu, ali znamo da sami ne možemo puno postići.

Dok slijedimo najambiciozniji plan po pitanju energetskih i klimatskih ulaganja u usporedbi s bilo kojom javnom financijskom institucijom na svijetu, namjeravamo ostvariti usku suradnju s partnerima – nacionalnim vladama, Europskom komisijom, ostalim multilateralnim i nacionalnim javnim financijskim institucijama te, prije svega, s privatnim sektorom – kako bismo se suočili s najvećim izazovom naše generacije. 

Komentirajte prvi

New Report

Close