Dr. Propast predviđa grubo buđenje iduće godine

Autor: Poslovni.hr , 19. rujan 2012. u 19:00

Tržišta koja ostvaruju pozitivne rezultate bile vijesti dobre ili loše nisu stabilna. Zabrinutost ulagača vratit će se ako se vijesti pogoršaju te padne li povjerenje u političare

Financijska tržišta još od srpnja preživljavaju na nadi da se globalna gospodarska i geopolitička situacija neće pogoršati te da će, ako do pogoršanja slučajno dođe, središnje banke biti spremne poduprijeti gospodarstva i tržišta još jednim krugom kvantitativnoga olakšanja i osiguravanjem likvidnosti. Dakle, nisu samo dobre gospodarske vijesti, odnosno gospodarske vijesti bolje od očekivanih, te koje jačaju stanje na tržištu, već to čine i loše vijesti jer one jačaju vjerojatnost da će vatrogasci iz središnjih banaka poput Bena Bernankea, predsjednika američke Banke saveznih rezervi (Fed), ili Marija Draghija, predsjednika Europske središnje banke (ECB), preplaviti tržište gotovinom.No, tržišta koja ostvaruju pozitivne rezultate bez obzira na to bile vijesti dobre ili loše nisu stabilna tržišta. Epizode rizika, u kojima zabrinutost investitora vrtoglavo raste, vrlo vjerojatno će se vratiti u slučaju pogoršanja gospodarskih vijesti i pada povjerenja u uspješnost političara.

Neutemeljena europska euforija
U eurozoni je odluka ECB-a o pružanju pomoći u obliku potencijalno neograničena otkupa državnih obveznica najproblematičnijih zemalja dočekana s euforijom. No, taj potez ne mijenja pravila igre, samo kupuje vrijeme političarima te oni stignu provesti stroge i teške mjere potrebne za rješavanje krize. A i politički izazovi su poprilični: recesija u eurozoni se produbljuje, a problemi s fiskalnom konsolidacijom i teškom kreditnom racionalizacijom se nastavljaju. Kako banke iz eurozone, kao i tržišta javnog duga, postaju sve rascjepkanija, uspostavljanje bankarske, odnosno fiskalne i gospodarske unije usporedno s provođenjem makroekonomskih mjera kojima se želi vratiti rast, vanjska ravnoteža i konkurentnost pokazat će se iznimno teškom zadaćom. Čak ni potpora ECB-a nije posve sigurna. Dežurni monetarni skeptici, tj. njemački Bundesbank i nekoliko drugih glavnih središnjih banaka, koji su bili zabrinuti zbog novog, otvorenog mandata ECB-a uspjeli su isposlovati stroge i učinkovite uvjete za zemlje koje imaju koristi od otkupa obveznica. Kao posljedica toga, ako se ne budu ispunjavali neumoljivi kriteriji, navedeni program može se prekinuti.Grčka bi 2013. mogla izići iz eurozone, i to prije nego što se zaustavi pad Španjolske i Italije u recesiju, nalik onome grčkome, a nakon čega će im trebati opsežan paket spasa “velike trojke” (ECB-a, EK i MMF-a). U međuvremenu, zamor štednjom na periferiji eurozone sve je više u srazu sa zamorom od spašavanja u središnjici. Stoga je pravo malo čudo što je Njemačka, politički nesposobna poduprijeti izdavanje dodatnih sredstava za spas, taj posao predala u ruke ECB-u, jedinoj instituciji sposobnoj nadići demokratski izabrane parlamente. No, samo osiguravanje likvidnosti bez mjera koje će vrlo brzo ponovno ojačati gospodarski rast odgodilo bi, ali ne i spriječilo, raspad monetarne unije te za sobom povuklo i gospodarsku, odnosno trgovinsku uniju te uzrokovalo razaranje jedinstvenog tržišta.Najnoviji gospodarski podaci za SAD potvrđuju da je rast anemičan, a proizvodnja u drugoj polovici 2012. vjerojatno neće prijeći godišnji rast od 1,6 posto, zabilježen od siječnja do lipnja.

Geopolitičko kolebanje
S obzirom na američku političku polarizaciju i pat-poziciju, možemo očekivati samo dodatne napetosti kad je riječ o proračunskim pitanjima, problemu maksimalnog iznosa dugova, novog smanjenja kreditnog rejtinga te nemogućnosti postizanja dogovora o ispravnom smjeru koji će dovesti do srednjoročne fiskalne konsolidacije i održivosti, bez obzira na to hoće li predsjednik Obama u studenome biti ponovno izabran ili ne. Upravo suprotno, trebali bismo očekivati slaganje samo po pitanju odabira puta na kojemu ima najmanje političkog otpora, izbjegavanje teških fiskalnih odluka, sve dok se obveznički osvetnici konačno ne probude, povise dugoročne stope i prisile politički sustav na fiskalnu prilagodbu. Za Kinu se grubo gospodarsko buđenje doima sve izglednijim kako se investicijski balon ispuhuje, a neto izvoz smanjuje. Istodobno se odgađaju reforme potrebne za smanjenje štednje i povećanja privatne potrošnje. Kao i u Europi te SAD-u, u 2012. najgori scenarij će se izbjeći samo ostvare li se značajniji monetarni, fiskalni i kreditni poticaji.No, zato to grubo buđenje postaje vrlo izgledno u 2013., kada će utjecaj navedenih poticaja ishlapiti, neotplata zajmova se povećati, investicijski pad ubrzati, a problem dugova pokrajinskih uprava i njihovih posebnih investicijskih instrumenata više se neće moći gurnuti sa strane. S obzirom na oprez novog vodstva pri uspostavljanju vlastite moći, reforme će se odvijati puževim korakom, čime će se povećati vjerojatnost društvenih i političkih nemira.Istodobno Brazil, Indija, Rusija te ostala gospodarstva u usponu igraju istu igru. Mnoga od njih još se nisu prilagodila smanjenom prostoru za rast na temelju izvoza nastalom zbog slabosti razvijenih gospodarstava, a druga su, pak, odgodila strukturne reforme potrebne za poticaj razvoja privatnog sektora i rast produktivnosti te prigrlila model državnog kapitalizma koji će vrlo brzo pokazati naličje svojih ograničenja. Stoga najnovije usporavanje na tržištima u usponu nije samo cikličko, tj. ne događa se samo zbog slaba rasta ili punokrvne recesije u razvijenim gospodarstvima, ono je i strukturno.

Izbori za kratkoročne opcije
Slično kolebanje primjetno je i na geopolitičkoj razini. Velike globalne sile i dalje pokušavaju pregovorima i sankcijama odvratiti Iran od izrade nuklearnoga oružja. No, Iran igra na kartu vremena i nada se da će uspjeti stići do zone imuniteta. Do 2013. Izrael koji, s pravom ili ne, iranski nuklearni program percipira kao prijetnju vlastitom opstanku i/ili SAD, koji odbija sputavanje nuklearnog Irana, mogli bi odlučiti napasti, što bi dovelo do rata i znatna poskupljenja nafte. U samom korijenu problema počivaju neučinkovite vlade sa slabim vodstvom. U demokratskim državama opetovanim izborima dobivaju se tek kratkoročne političke opcije. U autokratskim državama poput Rusije i Kine vođe se opiru radikalnim reformama kojima bi se smanjila moć njihovih duboko ukopanih lobija i interesnih skupina, čime dolijevaju benzin na vatru društvenih nemira, a prijezir prema korupciji i nepotizmu pretvara se u žustre prosvjede.No, dok svi prebacuju lopticu s jednoga na drugoga, ona postaje sve teža te i u najvećim zemljama u usponu i u razvijenim gospodarstvima dolazi pred zid. Političari će se ili zabiti u taj zid ili će iskazati sposobnost vođenja i predstaviti viziju kako taj zid sigurno srušiti.

© Project Syndicate, 2012.

Nouriel Roubini, predsjednik je tvrtke Roubini Global Economics (www.roubini.com) i profesor pri Poslovnoj školi Stern na sveučilištu NYU

Komentari (7)
Pogledajte sve

Ovaj poslovni da propusti samo jedan tjedan, a da ne objavi kvazianalize ovog kvazinobelovca bi najvjerojatnije otišao u stečaj. [lol]

Bit će loše ako ovaj još jednom pogodi – kao što je pogodio slom 2008 godine …


ovaj je kao ljubo jurčić propali u svim pokušajima kroz život pa se iskaljuje

a ovako širenje crnila to se samo igra fondovska i financiska industrija a mediji kao vjerne sluge za koju kunicu pišu ponaružbi sve i svašta

obmana i kriminal na svakom ćošku

….kolega, informiraj se malo bolje tko je Ljubo Jurčić i što sve radi. Nakon toga bih želio ćuti tvoje cjenjeno mišljenje o njemju. [bye]

ovaj je kao ljubo jurčić propali u svim pokušajima kroz život pa se iskaljuje

a ovako širenje crnila to se samo igra fondovska i financiska industrija a mediji kao vjerne sluge za koju kunicu pišu ponaružbi sve i svašta

obmana i kriminal na svakom ćošku

New Report

Close