Dok ZPP traži veću zaštitu okoliša, EU produžuje uporabu kancerogenog glifosata

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz , 04. prosinac 2017. u 22:00

Prema novom prijedlogu Zajedničke poljoprivredne politike, države članice imat će veću fleksibilnost pri odabiru kako će i u što ulagati sredstva koja su im namijenjena u okviru ZPP-a kako bi se zadovoljili ambiciozni ciljevi o očuvanju okoliša, klimatskim promjenama i održivosti.

Europska komisija predstavila je prošlog tjedna članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu dugo očekivani prijedlog programa nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) naslovljen "Budućnost hrane i poljoprivrede". 

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan prilikom predstavljanja rekao je kako "Komisija očekuje da će jednostavnija pravila i fleksibilniji pristup osigurati da ZPP donosi stvarne rezultate kad je u pitanju potpora poljoprivrednicima te da vodi k održivom razvoju poljoprivrede u EU". Prema novom prijedlogu, države članice imat će veću fleksibilnost pri odabiru kako će ulagati i u što će ulagati sredstva koja su im namijenjena u okviru ZPP-a kako bi se zadovoljili ambiciozni ciljevi o očuvanju okoliša, klimatskim promjenama i održivosti.

Ministrova samovolja
I dok s jedne strane europski birokrati sustav potpore poljoprivrednicima i ruralni razvoj sve više guraju u sferu održivosti, ma što god to značilo, te javno proklamiranog očuvanja okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama, potpuno suprotno tom stavu, u istom su tjednu prihvatili i produženje uporabe glifosata na još pet godina. Zemlje članice EU prihvatile su prijedlog EK i kvalificiranom većinom produljile su na još pet godina dozvolu za uporabu glifosata, kontroverznog herbicida za koji se sumnja da je kancerogen. Za odluku je glasovalo 18 zemalja članica, devet je bilo protiv, a jedna suzdržana. Među protivnicima je bila i Hrvatska. Hrvatska ostaje pri svome stajalištu da je protiv produženja dozvole za uporabu glifosata u EU jer postoje ozbiljne indicije da je štetan po zdravlje ljudi, izjavio je nedavno u Bruxellesu ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Komisija je najprije predlagala da se dozvola za uporabu, koja istječe 15. prosinca ove godine, produži na 10 godina, no nakon što je uvidjela da neće dobiti potporu za taj prijedlog smanjila je svoj prijedlog na pet godina.  Treba podsjetiti kako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila u ožujku 2015. da je herbicid glifosat "vjerojatno kancerogen".  Nakon toga, Europska agencija za sigurnost hrane donijela je suprotan zaključak, tvrdeći da nema dokaza kojim se mogu povezati glifosat i rak kod ljudi. Da podsjetimo, glifosat je kemijski spoj kojem su glavne komponente nekoliko herbicida širokog spektra, a u uporabi je više od 40 godina.

Predstavnici organizacija koje štite interese europskih poljoprivrednika ističu da je glifosat siguran te da će zbog njegove zabrane izgubiti na konkurentnosti. A da nešto opasno ne štima u ZPP-u Europske unije, potvrđuje i to da je njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala svog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta zbog kršenja stava vlade time što je glasao za produženje trajanja dozvole za glifosat. Odobrenje spornog herbicida, koje je dao i ministar iz redova bavarskih konzervativaca, "nije u skladu sa stavom o kojem se njemačka vlada složila", priznala je Merkel. Schmidt dolazi iz jednog od najbogatijih i poljoprivredno najrazvijenih područja Njemačke, a priznao je kako je postupio samovoljno, odnosno odluku donio u okviru svoje ministarke nadležnosti. No, ne treba zaboraviti i akvizicijske veze njemačkog Bayera i američkog Monsanta koji proizvodi glifosat.  

Propast malih farmera
No vratimo se malo i na novi ZPP. Javno savjetovanje o modernizaciji i pojednostavljenju ZPP-a na kojem je prikupljeno čak 323.000 komentara pokazalo je da se s postojećim alatima ove zajedničke politike, koja ima najveći proračun u EU, samo djelomično rješavaju postojeći izazovi. Najveći je broj primjedbi stigao od nevladinih udruga (a ne poljoprivrednika) koje smatraju da poljoprivreda treba ići u smjeru održivosti i veće zaštite okoliša, što je u suprotnosti sa stavom onih koji proizvode jer od takve poljoprivrede nemaju dovoljno veliki dohodak. 

EU je jedan od vodećih svjetskih proizvođača hrane, a njegova poljoprivreda trebala bi jamčiti sigurnost opskrbe hranom za više od 500 milijuna europskih građana. Unutar toga sektora osiguran je stalan posao za 22 milijuna ljudi. Unatoč tome, europski poljoprivrednici sve su više suočeni sa smanjenjem dohotka, potpore uzimaju velike kompanije, mali poljoprivrednici propadaju, a sve države imaju problema s motiviranjem mladih da ostanu u ruralnim sredinama i bave se poljoprivredom. 

Posljedica – pad proizvodnje
Novi ZPP koja važi do 2020. toliko je komplicirana i nerazumljiv, posebice u dijelu isplate potpora po tzv. zelenim plaćanjima, što je utjecalo na pad proizvodnje u mnogim zemljama jer se pokazalo da se uz visoke potpore i stroge kriterije ne isplati proizvoditi već je bolje zemlju držati neobrađenom. Među problemima poljoprivrednika je i generacijska obnova, koja bi kako tvrde u EU, trebala biti preduvjet opstanka ruralnog prostora. 

Da bi mladi ostajali na selu potrebno je riješiti problem visokih kamata na kredite tako da se one smanje i ujednače u svim državama članicama. Kada se pobroje svi sporni stavovi i visoka birokratiziranost ZPP-a, ne treba čuditi da su farmeri zbunjeni.

Od toga kako smije proizvoditi i što koristiti u zaštiti usjeva, do toga kako investirati u sve kompliciranije sustave koji štite okoliš, te pritom ispunjavati sve kompliciranije formulare da bi dobili poticaje. U Hrvatskoj efekti ZPP-a izgledaju tako da se vrijednost poljoprivredne proizvodnje sve više smanjuje pa smo s gotovo 3 milijarde eura iz 2010. godine, pali na lanjskih 2,2 milijarde. Proizvodnja nam stalno pada iako politika uporno ponavlja i tvrdi kako smo dio zajedničkog, naprednog ZPP tržišta i politike. 

Komentirajte prvi

New Report

Close