Jadranka Dozan

Jadranka Dozan

Dogodine primarni suficit, časna ministarska riječ

Za ovog rebalansa ni Lalovac ni šef mu Zoran Milanović ministre ne pozivaju na štednju i disciplinu, ali ministar financija ovih dana tvrdi da bi deficit mogao biti samo manji.

Zahvaljujući izborima Vlada je ove godine rebalans proračuna obavila "već" u rujnu. U pristupu se, međutim, nije mnogo toga promijenilo, barem ne nabolje. Bolje punjenje proračuna nije iskorišteno za smanjenje deficita. Prihodi su korigirani naviše za 1,8 milijardi kuna, a premda je niz predizbornih darova Vlada skrenula na poslovne knjige nekih drugih, neproračunskih "subjekata" (od HEP-a i HRT-a do Umirovljeničkog fonda) i proračunske je rashode nabildala koliko i prihodnu stranu.

Ovaj put to su dosta otvoreno, ali u vjetar, iskritizirali i državni ekonomski instituti. "Državne financije trenutno su više u funkciji nadolazećih izbora nego pridržavanja procedura prekomjernog deficita, odnosno suzbijanja deficita i javnog duga", konstatirali su u Ekonomskom institutu. Institut za javne financije fokusirao se na tzv. solidarnu naknadu za struju koju "od listopada 2015. treba staviti na Vladin popis skrivenih nameta". Korištenje električne energije, kažu, klasičan je primjer kvazi fiskalne aktivnosti države s nepoznatim financijskim učinkom i uz nepostojanje točnih informacija o broju korisnika te socijalne mjere. Da takve ocjene odlaze u vjetar, potvrđuje i predizborni Vladin plan da sličnu solidarnu naknadu nakon izbora uvede i za plin.  

Slika zdravstvenog sustava
Ako je pak suditi prema milijardama kuna otklona koji se lani dogodio u odnosu na rebalans, i to unatoč tome što je donesen tek nešto više od mjesec dana prije kraja godine, bit će na kraju dobro ako proračunski manjak 2015. ostane i nepromijenjen. Stanje javnih financija, naime, zamagljenije je nego ikad. Ovogodišnje i lanjske brojke umnoogme su neusporedive, pri čemu je krvna slika zdravstvenog sustava samo vrijednošću najveća. Što je financijski donijelo izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice?

Uspijeva li HZZO sad ne samo ne proizvoditi nove gubitke već iz poslovanja sanirati i rundu od 900 milijuna kuna starih dugova, koliko je bilo planirano za 2015. (još oko 2 mlrd. prenesenih dugova trebali bi se pokriti 2016. i 2017.)? Odgovore na ta pitanja ne znaju čak ni u saborskom Odboru za fiskalnu politiku, čime to tijelo de facto nije u stanju raditi posao zbog kojeg postoji. Kad se početkom ove godine ministar financija Boris Lalovac išao pohvaliti lanjskim rezultatima pritisaka na ministre i "sječom" rashoda u odnosu na planirane rebalansom iz studenoga, u nabrajanju ušteda ispalo je da je najveća (680 milijuna) ostvarena na troškovima kamatama?!

Ostao je misterij kako su se nekih mjesec i pol prije kraja godine izdaci za kamate mogli precijeniti za gotovo 700 milijuna, odnosno kako se to na njima može na brzinu "uštedjeti". Ministri financija nerijetko od svojih zaigranih kolega znaju skrivati rezerve, ali troškovi kamata najmanje su pogodni za to. Kako god bilo, za ovog rebalansa ni Lalovac ni šef mu Zoran Milanović ministre ne pozivaju na štednju i disciplinu. Ipak, Lalovac ovih dana tvrdi da bi deficit mogao biti samo manji. 

Nepovjerenje analitičara
Govoreći u terminima međunarodno usporedivog deficita (prema Eurostatu i standardima ESA2010) rekao je da će manjak općeg proračuna biti ispod ciljane razine dogovorene s Europskom komisijom. "Mislim da će deficit biti manji i do četiri milijarde kuna (lani je bio nepunih 19 milijardi), zahvaljujući većim poreznim prihodima i potrošnji građana. Još ne znamo kakav će biti deficit javnih poduzeća, no ukupni će sigurno biti ispod pet posto", rekao je za Reuters. Nije to potkrijepio s "časna ministarska riječ", ali analitičari očito ionako ne vjeruju takvim predskazanjima. Ekonomski institut predviđa da će se deficit na 5 posto BDP-a spustiti tek dogodine.

Ove godine vidi ga na 5,5 posto BDP-a ili oko 1,7 milijardi kuna više nego što najavljuje ministar. Hypovi analitičari s Institutom dijele mišljenje glede razine ovogodišnjeg deficita, ali za 2016. ne predviđaju pad već povratak na lanjskih 5,7 posto BDP-a. Lalovac, međutim, paralelno s najavama novih rasterećenja građana već za 2016. najavljuje  primarni suficit proračuna (bez izdataka za kamate), što bi, kaže, trebalo pridonijeti stabilizaciji javnog duga. Pa tko hoće vjerovati...

Komentari (3)
  • Frankie
    Frankie 14:27 29.9.2015.

    Meni se vise cini da je u pitanju casna pionirska rijec. Ja gledam ovoga Lalu i on meni ima vise odlika mladog pionira nego ministra financija.

  • Marx
    Marx 11:34 29.9.2015.

    Sve, sve, sve - samo ne ono pravo

    Jedna češka poslovica kaže: “Vjeruj, samo pazi komu ćeš”. Tko vjeruje čovjeku koji je uzeo kredit u švicarskim francima i unatoč tome postao ministar financija? Naime, uzimanjem kredita u švicarskim francima dokazao je da mu toliko toga nije jasno da mu se sve to što mu nije jasno jednostavno ne isplati tumačiti. Kada bi ga pitali koja je valuta izazvala ovakvu aprecijaciju švicarskog franka, da li je SNB branila minimalni ili maksimalni tečaj od 1,2 prama toj valuti itd. sumnjam da bi to znao objasniti.

    Još gore je sa primarnim budžetskim suficitom na čijem ostvarenju insistiraju strani kreditori kod financjske pomoći državi u velikim dužničkim problemima. Oni ga vole zbog toga jer se svaki plan za njegovo ostvarenje sastoji od nekoliko stotina stavki ključnih budžetskih izdataka pa je lako vidjeti na što se nepotrebno troši (podsjetimo, sirotinja je uvijek najveći rasipnik).

    Sam pojam primarnog budžetskog sufita je malo problematičan (Nijemci ga zovu “takozvani”) upravo zbog toga jer ne uključuje kamate na državni dug. Dakle, mogao bi se usporediti sa našom “pozitivnom nulom”. Ipak, on je nešto poput ampermetra u automobilu: pokazuje da li se budžet bitno manje punui nego što se iz njega uzima.

    Da bi Hrvatska ostvarila primarni budžetski suficit potrebno je prvo sačiniti plan za njegovo ostvarenje (na čemu će uskoro početi insistirati MMF i Komisija EU). On se dakle neće ostvariti bez konkretnog i preciznog plana, samo na temelju želja (logika “Što se babi (ministru) htilo to joj se (odnono njemu) i snilo”.To znači da će trebati popisati tih nekoliko stotina budžetskih stavki od kojih će dio trebati ukinuti. Već pogađate: skinuti s budžeta nekoliko desetaka tisuća onih koji primaju plaće a ne zarađuju ih. To, naravno, znači otpuštanja u državnom i javnom sektoru. Nakon toga dolazi na red smanjenje mirovina. U hodu će se također morati ukinuti doslovce svi vanfiskalni nameti. Itd., itd., itd.

    Što dalje slijedi vidljivo je iz sudbine Grčke. Na ovom forumu već smo pisali o tekstu Martina Feldsteina “Bajka o uravnoteženom grčkom budžetu” posvećenom cilju ostvarivanja primarnog budžćetskog suficita u Grčkoj.

    Po mojoj procjeni, Hrvatska momentalno ostvaruje primarni budžetski deficit između 1% i 2% BDP-a, a MMF i Komija EU će tražiti te iste postotke (ili, ajme Gospe moja!) još više samo s druge strane t.j. kao primarnog budžetkog suficita.

    Vidljivo je dakle da ostvarenje primarnog budžetskog suficita neće ići bez prisile iz inozemstva, pa je vjerovanje u tom konekstu promašena aktivnost.

  • Marx
    Marx 8:14 28.9.2015.

    Što je to primarni budžetski suficit?

    …“najavljuje primarni suficit proračuna (bez izdataka za kamate)”…itd

    Autorica bi se trebala dobro dobro upoznati sa značenjem pojma primarnog budžetskog suficita i raspravama koje se o tome vode (t.j. važnosti odnono značaju da li ga neka država ostvaruje ili ne).

    Nakon toga bi mogla porazgovarati s nekim tko tu materiju dobro poznaje o tome tko ga u EU (ili čak šire) ostvaruje, a tko ne.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve