Do kraja godine vidjet ćemo kani li Vlada ozbiljno razvijati turizam ili baca parole

Autor: Marija Crnjak , 20. ožujak 2017. u 22:00

Plenković je prvi premijer koji je pitanje turizma shvatio dovoljno ozbiljno da okupi predstavnike turističkih kompanija, inače vodećih investitora u hrvatsko gospodarstvo, te sasluša njihove prijedloge. To je korak naprijed, no tek će se vidjeti hoće li ostati samo na obećanjima.

Kraj godine pokazat će kani li Vlada Andreja Plenkovića ozbiljno razvijati turizam i sve njegove unosne segmente za koje Hrvatska ima ogroman potencijal i nikad veću šansu, ili su aktualna obećanja dana u (opet) predizbornom žaru pred lokalne izbore tek parole. Imamo tako nekoliko konkretnih obećanja i najava, ne samo strogo u resoru turizma.

Najnovija su dana prošlog petka na sastanku premijera i članova Vlade s hotelijerima, na kojem su uz Plankovića i ministra turizma Garija Cappellija bili i ministrica gospodarstva Martina Dalić, predstavnici ministarstava državne imovine i financija te Porezne uprave. Sam sastanak bio je korak naprijed, Plenković jest prvi premijer koji je pitanje turizma shvatio dovoljno ozbiljno da okupi ovu ekipu i sasluša njihove prijedloge.

Porez protiv investicija 
Osnovna primjedba hotelijera je da je turizam jedini segment gospodarstva koji je s poreznom reformom dodatno fiskalno opterećen, suprotno praksi konkurentskih zemalja. Naime, nakon što im je država početkom godine opalila porez na ugostiteljske usluge na 25 posto, što im je preko noći smanjilo konkurentnost i poticaj za rast kvalitete i vanpansionske ponude, hotelijeri su se našli pred novim izazovom u vidu poreza na nekretnine.  Kako je to pojasnio Ronald Korotaj, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, svako povećanje poreza na imovinu i nekretnine s većim stopama hotelijerima ne samo da bi onemogućilo dalje investicije, nego bi opteretilo objekte koji su njihov glavni resurs poslovanja.  

Ujedno, novi porezni namet najavljuje se u trenutku nikad većeg interesa investitora i hotelskih brendova za ulazak na hrvatsko tržište, zahvaljujući geopolitičkoj situaciji koja je fokus pomaknula prema mirnom Jadranu. Ministar Cappelli nakon sastanka komentirao je da su hotelijeri dobili dobre naznake u vezi poreza na imovinu i nekretnine, jer su iz Porezne uprave kazali da postoji mogućnost da se taj porez za hotelijere ostavi na oko 1,5 posto od ostvarenih prihoda, koliko sada plaćaju komunalnu naknadu. To je međutim zasad samo mogućnost koja se treba razmotriti, a državi će teško biti odoljeti milijunima koji bi se na ime novog poreza u proračune mogli sliti iz gotovo jedinog zdravog segmenta hrvatskog gospodarstva.

Iduća boljka je Zakon o turističkom zemljištu koji branša čeka godinama. Bez tog zakona ograničavaju se investicije, ograničava se izgradnja infrastrukture u kampovima te razvojni hotelski projekti. Cappelli najavljuje da je moguće Zakon o turističkom zemljištu donijeti do kraja ove godine, a kako se tu radi o zadiranju u moć lokalnih vlasti nema šanse da Zakon ugleda svjetlo dana prije lokalnih izbora. Ako ga ne uspije ugurati u proceduru krajem godine kako najavljuje, ili bar početkom sljedeće, Cappelli dodatno gubi na vremenu jer gotovo da ulazi u novu predizbornu atmosferu, u kojoj nema talasanja u lokalnim utvrdama. Ministar se očito za to jako zalaže, no pitanje je koliko će u Vladi biti jak njegov glas.

"Kada bi zakon koji regulira turističko zemljište bio donesen do kraja ove godine, već iduće bi išao u primjenu i to bi znatno otvorilo investicijski potencijal u turizmu, pogotovo hotelijerima koji sada zbog te neriješenje situacije čekaju s određenim investicijama", poručio je Cappelli nakon sastanka u Vladi.  Šteta što na sastanku u Vladi nije sjedio i ministar zdravstva Milan Kujundžić, u čijem se resoru krije neiskorišten potencijal za razvoj zdravstvenog turizma težak bar milijardu kuna godišnje. Cappelli je najavio da će se u svom mandatu ozbiljno pozabaviti tim segmentom turizma, podsjetio je na to i prilikom nedavnog posjeta Moskvi, jer Ruse u Hrvatskoj jako zanima zdravstveni turizam, kako u investicijskom smislu, tako i kao potencijalne goste. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj ima snažnu tradicijsku osnovu, no za iskorištavanje potencijala potrebno je riješiti od zakonske regulative do reforme zdravstva. 

Novac curi kroz prste
Naime, teško da se može realizirati razvoj zdravstvenog turizma bez uređenog zdravstva, a uskoro i bez doktora i medicinskih sestara koji masovno bježe na posao u inozemstvo. Nakon što je Europska komisija pred desetak dana u svom izvješću oprala Hrvatsku koja je zaustavila svaki pokušaj reformi u zdravstvu i dozvolila da nam novac ponovno curi kroz prste, ministar Kujundžić pokušao je najaviti neke reforme koje uključuju različita rješenja, o kojima slušamo već skoro 20 godina.

Spominje se tu racionalizacija bolnica, objedinjena nabava, jačanje primaraca, nacionalni plan razvoja bolnica, jačanje dopunskog osiguranja… Ako od toga što i bude, teško se može očekivati bilo kakav konkretan potez prije kraja godine, opet zbog lokalnih izbora i netalasanja.  A i tad je teško da će netko skupiti hrabrosti i pojačati prihodovnu stranu zdravstva jačanjem dodatnog zdravstvenog osiguranja, koje je pak jedna od ključnih karika u realizaciji zdravstvenog turizma. A to je bar milijarda kuna godišnje samo od zdravstvenog turizma, koja bi se dijelom odlila i u zdravstvo i zarolala stotine poduzetničkih i korisnih projekata u oba resora. Pa da vidimo može li baš talasanje donijeti koji politički bod ili glas? 

Komentirajte prvi

New Report

Close