Nedavna korekcija tržišta dionica – prva u Sjedinjenim Američkim Državama u dvije godine – potaknula je brojne komentare o onome što bi investitori trebali činiti, kao i o ulozi koju su igrali strojevi i uređaji te o implikacijama za realno gospodarstvo. Međutim, samo nešto od onoga što je rečeno bilo je korisno. Brojni savjetnici za ulaganja naglasili su potrebu za dugoročnim razmišljanjem, umjesto paničarenja kad cijene padnu.

Oni su u pravu: pad cijena početkom veljače nije dobar razlog za prodaju. Dobar razlog za prodaju je kad su cijene dionica previsoke iz dugoročnije perspektive. Činjenica je da su cijene još uvijek vrlo povišene u odnosu na gospodarske temelje. Kao što je naglasio nobelovac Robert Shiller dva tjedna prije korekcije cijena, ciklički prilagođeni omjer tržišne cijene i zarade po dionici u Sjedinjenim Američkim Državama bio je viši nego trenutno samo dvaput tijekom posljednjeg stoljeća: na vrhuncima koji su prethodili slomovima burzi 1929. te 2000.-2002. Implicira se da postoji vjerojatnost da stopa povrata od dionica bude znatno niža tijekom sljedećih 15 godina u usporedbi sa stopom tijekom protekih 15 godina.

Utjecaj kamatnih stopa
Još jedna popularna reakcija na nedavnu korekciju su prigovori da je tržište učinjeno volatilnijim, jer se trgovina sve više odvija preko uređaja, a ne ljudi. Doista, ako je računalo programirano tako da reagira na pad cijena povećanom prodajom dionica, ono će pogoršati pad. No, isto vrijedi i za nalog s ograničenjem gubitka, koji se obično koristi, a kojim investitori upućuju vlastitog burzovnog posrednika na prodaju ako cijena padne na određenu razinu.

Dok automatizirana trgovina visoke frekvencije, po mom mišljenju, nema korisnu društvenu ulogu, ona je destabilizirajuća samo ako je programirana na taj način. Ako je programirana na način da smjesta "kupuje prilikom pada cijena", računalo bi generiralo potražnju za dionicama čija cijena je u padu te time težilo stabilizaciji cijena, poput investitora koji kupuje za vrijeme pada cijena. Stroj ili čovjek, nije bitno, već je važan naputak. Doista, osoba koja piše algoritam – smireno, unaprijed – mogla bi napraviti pametnije izbore nego netko tko promatra nagli pad cijena u realnom vremenu.

Još jedno ključno pitanje koje se postavlja uslijed nedavne korekcije cijena je ono vezano uz njene implikacije na realno gospodarstvo. Istina je da može doći do sloma tržišta dionica i dok je stanje u gospodarstvu dobro, i obrnuto. Prvi razlog za to je da krah tržišta dionica može biti potaknut povećanjem kamatnih stopa, koje su često reakcija na gospodarsku ekspanziju. Korekcija iz veljače to potvrđuje. Čini se da ju je potaknuo izvještaj od 2. veljače u kojem se navodi da je porast plaća u Sjedinjenim Američkim Državama premašio očekivanja, kao i činjenica da je inflacija porasla u Sjedinjenim Američkim Državama i u Velikoj Britaniji.

Pucanje balona
U slučaju Sjedinjenih Američkih Država takve vijesti gotovo potvrđuju da će Federalne rezerve povisiti kamatne stope u ožujku. Također, Bank of England je najavila 7. veljače da bi kamatne stope u Velikoj Britaniji mogle "biti pooštrene nešto ranije i u prilično većim razmjerima" nego što je prethodno bilo prognozirano. Drugi razlog radi kojeg tržište dionica nije povezano s realnim gospodarstvom je da na tržištima ima puno nasumičnih događaja.

Primjerice, u špekulativnom balonu, svatko kupuje jer svi ostali kupuju, što uzrokuje nepovezanost cijena i gospodarskih temelja. U određenom trenutku dolazi do pucanja balona i svi prodaju. Prošle godine na financijskim tržištima prevladavalo je raspoloženje "prevladava rizik", ukorijenjeno u neprirodno niske percepcije buduće volatilnosti. Dok je indeks volatilnosti VIX zabilježio najniže vrijednosti ikad, to nije bilo zato što su to gospodarski temelji iziskivali. Upravo suprotno, nije bila tajna da vrebaju znatni rizici poput povećanja inflacije i porasta kamatnih stopa bržeg nego što je to bilo očekivano.

Očekivanja od Trumpa
Međutim, suviše predvidljivo, indeks volatilnosti VIX nije se mogao prilagoditi dok nije došlo do materijalizacije šoka i velikog pada cijena. Bila je potrebna korekcija do koje je došlo u veljači da bi se investitori probudili i prihvatili stvarnost rizika. Indeks volatilnosti VIX sada se prilagodio na normalnije razine, no cijenama vrijednosnica vjerojatno predstoji još znatan pad. Naposljetku, tržište još uvijek nije daleko ispod vlastitog vrhunca.

Treći razlog radi kojeg tržište dionica nije povezano s realnim gospodarstvom je da cijene dionica predstavljaju samo trenutnu i očekivanu dobit obračunatu u korporacijama. To nije isto kao i nacionalni dohodak. Ta razlika u prošlosti nije bila u tolikoj mjeri istaknuta, jer je relativno stabilan udio nacionalnog dohotka išao radnicima. Međutim, tijekom otprilike prošlog desetljeća, ta se veza prekinula. Vlasnici kapitala kontroliraju brzorastući udio BDP-a, vjerojatno uslijed viših gospodarskih "renti", što odražava smanjenu konkurenciju i porast snage monopola u brojnim sektorima. Moguće je da je prošlogodišnji procvat tržišta dionica možda bio djelomično potaknut očekivanjima da će američki predsjednik Donald Trump i republikanci u Kongresu smanjiti korporativne poreze.

Sada, nakon njihove provedbe, ti će rezovi gotovo zasigurno učiniti više po pitanju ekspanzije udjela kapitala u kolaču dohotka nego što će učiniti po pitanju povećanja samog kolača.  Naravno, iako Wall Street nije cjelokupno gospodarstvo, postoje važne poveznice među njima. Veliki pad na tržištu mogao bi rezultirati padom potrošnje i investicijske potrošnje, što bi smanjilo cjelokupni dohodak. Nije moguće predvidjeti kada će doći do takvog pada, niti hoće li se on podudarati sa sljedećom recesijom. Možemo samo sa sigurnošću tvrditi da su prošlogodišnja abnormalno niska financijska i gospodarska volatilnost završene. 

© Project Syndicate, 2018.