Predstavljajući plan pravosudnih mjera za brže i jeftinije sudske postupke ministar pravosuđa Ivan Šimonović propustio je poduzetnicima navesti rokove. Ili to mediji nisu prenijeli ili je ministar tajming slučajno zanemario, a moguće je i da to ne zadire u njegove ingerencije.

Rokovi u kojima se očekuje provođenje tih mjera, gledajući iz perspektive poduzetnika koji se svakodnevno bore protiv neplatiša, postali su mnogim tvrtkama, posebice malima i srednjima, strateški važni za njihov opstanak na tržištu. Riječ je o tome da gospodarski subjekti niz godina čekaju na procesne promjene kod stečaja, ovrhe i parnice. A danas, kada se te mjere najavljuju u sklopu Vladina programa gospodarskog oporavka, oni i dalje na njih ne mogu sa 100-postotnom sigurnošću računati. Tvrtke koje ne mogu planirati kada će u praksi imati pozitivan efekt od pravosudnih mjera izložene su velikom riziku. Čekajući na pomoć možda same neće preživjeti. U šah-mat poziciji u uvjetima hipernelikvidnosti drže ih mnogi: dugački su rokovi naplate i kod privatnog sektora, partneri otvaraju tvrtke ostavljajući dugove na prijašnjem poduzeću, a sudovi sude parnice godinama. Poslujući predugo u nepoticajnom okruženju, a sada i u dubokoj krizi, svaki poduzetnik-vjerovnik zna da ključno pitanje glasi: hoće li moja tvrtka, posebno jer nije velik poduzetnik, dočekati Šimonovićeve, tj. Vladine pravosudne mjere na životu. Ili će i taj alat, koji se protiv dužnika u Hrvatskoj presporo donosi, stići prekasno, tj. nakon što tvrtka završi u stečaju ili likvidaciji. U fokusu domaćeg zakonodavca godinama nije bio poduzetnik-vjerovnik, a Hrvatska kao skorašnja članica EU presporo se rješava antipoduzetničkog zakonodavstva skrojenog po mjeri dužnika. Tako je i zamjena sudskih ovršitelja novom privatno-javnom službom aktualna tema više godina. Medijski popularni osobni bankrot također je na “dugom štapu”. Loptanje gospodarskim predmetima između višeg i nižeg suda pokušalo je zabraniti više ministara, ali sudstvo to nije dozvolilo. Potpuna je nepoznanica kako će ova Vlada natjerati Visoki trgovački sud da riješi predmet u kojem po drugi put dobiva žalbu, te kada će politika dozvoliti da se ukine 9 od 13 trgovačkih sudova. Pojeftinjenje stečajeva i uvođenje dodatne pristojbe koju će državnom proračunu plaćati sve kompanije koje izgube sudski spor jedine su potpuno nove mjere. No, nižim pristojbama za pokretanje stečaja usprotivit će se suci i stečajni upravitelji koji od tih naknada žive. Dodatne pristojbe za stranu koja izgubi spor problematizirat će odvjetnici koji tvrde da takvu kaznu nema ni jedna zemlja.