Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Bidene, što je s dvostrukim oporezivanjem?

Joe Biden u Zagrebu, Foto: Jurica Galoić / Pixsell Joe Biden u Zagrebu, Foto: Jurica Galoić / Pixsell

Ako u SAD izvozite softver ili nudite usluge softverskog razvoja tvrtkama iz SAD-a u prosjeku odmah računate da će vas porezno oguliti i preko 50 posto onoga što ste zaradili, naime U SAD-u ćete morati platiti 30 posto poreza po odbitku, a u Hrvatskoj 20 posto poreza na dobit.

Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, dvije EU direktive koje omogućuju hrvatskih izvoznicima softvera da ne plaćaju porez po odbitku u proračune članica EU i povrat PDV-a na troškove ostvarene u članicama EU. Nije to baš popis tema koji biste očekivali na skupu udruge hrvatskih proizvođača i izvoznika softvera CISEx-a.

Posebno ne uzme li se u obzir da je ovo njegova tek četvrta godina u nizu i jubilarno dvadeseto izdanje. Ipak ono o čemu se u petak raspravljalo u Pivani kod Črnomerca u Zagrebu na 20. CISEx Fridayju bilo je sve samo ne lagana rasprava o razlikama između programskih jezika Jave i C#. Nije to bila niti teška rasprava koja ovih dana mori većinu ostalih industrija u Hrvatskoj, a to su rezultati utakmice Most-SDP-HDZ. Ne. Umjesto toga rasprava u kojoj je sudjelovalo više od stotinjak softveraša-poduzetnika, sve odreda izvoznika, bila je oko onih pitanja koja u središtu pozornosti hrvatskih političara nisu bila od raspada Jugoslavije.

Stvorili smo državu, ali su pitanja olakšavanja izvoza i svjetskog plasmana proizvoda osmišljenih, razvijenih i proizvedenih u Hrvatskoj, posebno proizvoda koji se temelje na intelektualnom kapitalu, svih ovih dva i pol desetljeća na margini političkih rasprava. Zato je primjerice moguće da Hrvatska, čija je Dubrovačka republika kao prva država na svijetu priznala nezavisnost SAD-a, još uvijek sa tim istim SAD-om nema potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ili da Hrvatska bude jedina članica NATO saveza koja nema takav sporazum. Mijenjali su se mandatari vlada, ali ništa po tom pitanju nije napravilo. Rezultat je da ako u SAD izvozite softver ili nudite usluge softverskog razvoja tvrtkama iz SAD-a u prosjeku odmah računate da će vas porezno oguliti i preko 50 posto onoga što ste zaradili. U SAD-u ćete morati platiti 30 posto poreza po odbitku, a u Hrvatskoj 20 posto poreza na dobit. I to je pojednostavljena priča koja se vrlo složeno i surovo obija o glavu svakome tko pokuša skupljati donacije preko američkog Kickstartera, prodavati računalne igre u SAD-u, prodavati softver u SAD-u itd.

Osnivaju podružnice
Koliko je to veliki problem hrvatskoj softverskoj industriji možda najbolje oslikava podatak da je lani, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), upravo Hrvatska imala najveći skok izvoza softvera na svijetu, a upravo je tržište SAD-a jedno od najvećih i najpoželjnijih za izvoz hrvatskog softvera. Hrvatske softverske tvrtke imaju načina kako to zaobići. Ako ste se pitali zašto osnivaju podružnice u Švicarskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj ili čak SAD-u to je zato što ne žele sav profit ostaviti poreznicima.

I nije da hrvatske softverske tvrtke takav problem imaju samo s državama poput SAD-a, Australije, Brazila, Indije ili Japana s kojima nemamo Sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja već na slične probleme nalijeću i pri izvozu u članice EU poput Slovenije, Irske, Njemačke ili Češke. Hrvatsku softversku industriju zadesio je paradoks rasta. U ovakvoj situaciji taj je rast porezno preskup. Da su prodavali proizvode tada bi imali manje problema, jer se to regulira pravilima WTO-a. No, usluge i intelektualni kapital ovise o Sporazumima o sprečavanju dvostrukog oporezivanja kojih Hrvatska ima malo ili pak nisu uzimali u obzir da bi mogli imati vlastitu softversku industriju.

Zajednički do lakšeg izvoza
Najveći softverski izvoznik Span stoga je pod okriljem CISEx-a pokrenuo akciju da si softveraši zajednički olakšaju izvoz i afirmiraju Poreznu upravu da širi svoja znanja po domaćoj industriji. Span je na CISEx Fridayju otkrio da je platio skupe porezne savjetnike i otkrio da postoje dvije EU direktive koje hrvatskim softverašima omogućuju da ne plaćaju porez po odbitku u članicama EU. Spanu će to osloboditi dva milijuna kuna koja su bila zatočena u "poreznom oblaku" samo u državama EU.

Kad se CISEx Friday na svoj 20. jubilej dotaknuo ovakvih pitanja bilo bi dobro da ih se i hrvatska država dotakne na svoj 25. jubilej. Ako ništa onda zbog 2000 novih radnih mjesta koje je softverska industrija lani otvorila u Hrvatskoj. Pa neka netko od hrvatskih političara 25. studenog u Zagrebu priupita potpredsjednika SAD-a Joa Bidena jesmo li braća samo po oružju ili se možemo i porezno prijateljski ponašati na obostranu korist?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve