Tomislav Birtić

Tomislav Birtić

tomislav.birtic@24sata.hr

Baš sve govori da kvadrat mora na dno

Ako 1,7 milijardi nepodmirenih obveza građana otpada na kredite za stanove, recimo 12 rata po 5000 kuna, onda je tih građana 28.333

Užasa li! Koliko je to stanova pred ovrhama!? Krajem studenoga prošle godine 26.196 pravnih osoba imalo je 20,7 milijardi kuna nepodmirenih obaveza, zbog čega gotovo 46.000 ljudi ima razloga bojati se za svoja radna mjesta. S druge strane, nešto više od 36.000 ljudi, to jest, kako se to pravno kaže, fizičkih osoba, nakupilo je oko pet 5 milijardi kuna neplaćenih obaveza.E, sad…
Recimo da od tih 5 milijardi 1,7 otpada na kredite za stanove, da je prosječna rata 5.000 kuna, i da dužnici nisu platili šest rata, dakle duguju bankama po 30.000 kuna.U tom slučaju, 1,700.000.000 podijeljeno sa 30.000, jednako je 56.666 na smrt prestravljenih da će izgubiti stanove. Hej, pa to je za 20.000 ljudi više od ukupnog broja neplatiša, ili neredovitih platiša. Idemo dalje. Recimo da ljudi cijelu godinu dana nisu platili ni jednu jedinu ratu od 5.000, pa bankama duguju 60.000 kuna. Ako je tako, ima ih 28.333. Nemajući podatak koliko od 5 milijardi nenaplaćenih kuna otpada na loše kredite za stanove, ni u ludilu se ne bih usudio procjenjivati broj stanova koji bi uskoro mogli u ovrhu, a koliko kredita u reprogram.

Neprodani, a sagrađeni
Ma, ne usudim se prognozirati ni cijenu kvadrata. Ali… Čak da i ne znam da HNB traži više od 600 milijuna kuna dodatnih rezervacija, i ne znajući koliko je sagrađenih stanova neprodano, nemajući pojma da je u studenom prošle godine izdano 15 posto manje dozvola za građenje nego u studenom 2008., da mi je promaklo istraživanje Ekonomskog instituta koje je pokazalo da stanovi u Hrvatskoj jednostavno nisu priuštivi njenim građanima, znajući samo podatak o 5 milijardi kuna nepodmirenih obaveza fizičkih osoba i 46.000 zaposlenih u firmama koje nisu podmirile 20,7 milijardi, kladio bih se na težak pad cijena kvadrata i na dobrim, a kamo li osrednjim lokacijama. Čitajući te grozne podatke, ojačane i padom maloprodaje, pa vapajem da se ukidanjem kriznog poreza bori protiv deflacije, skloniji sam navijanju da Crobex i P/E Hrvatskog telekoma, Hatex, stoje gdje jesu, a negdje su oko 11. Zabavno je iščekivati hoće li cijene dionica iz slavnih svjetskih indeksa rasti zajedno sa zaradama kompanija, držeći još neko vrijeme P/E Dow Jonesa, Daxa, FTSE 100 između 16 i 17, da bi u pohlepnom i neukom finalu P/E nabujao na 25 ili 30 ili čak 40, ili će se P/E otrgnuti razumu i prije nego što bi to novčana masa željela. Što se Zagrebačke burze tiče, pripremljen sam na višegodišnje iščekivanje vala likvidnosti, ali kod kuće me zapravo najviše zanima hoće li bar dvadesetak najgorih hrvatskih krimosa u finim odelcima i košuljama biti osuđeno.Ne treba nama ‘krv’ krvi radi, nego… Hrvatska realnost je fond-menadžer koji je uredniku lista kojeg čita milijun i dvjesto tisuća ljudi u facu rekao da je prevario stotine ljudi, i njega. Ako se usudio to reći novinaru, samo nebo zna kolikim je to kurvicama šaputao u krevetu, po kolikim birtijama se hvalio. Zato mi, u ovoj fazi, fundamenti dionica nisu zanimljivi koliko svjetonazorski, civilizacijski preokret, u kojem bi u zatvoru završili bar oni kriminalci koji su sami raspačavali dokaze o svojim nedjelima. Hajde, razumljivo je da se nekima krivica ne može dokazati, ali da se ne može strpati u zatvor nakupina seljačića koji su se još prije dvije, tri godine kvalitetu šnicle mjerili veličinom… Sve potrebne materijale o mojim bivšim prijateljima imaju tri institucije, od kojih jedna zna ne samo na kojim su dionicama varali ljude, nego i koje su dionice kupili nezakonito stečenim parama; jedna od tih dionica je makedonska, bankarska. Rekla mi institucija.Do jučer smo živjeli u društvu u kojem se znalo tko ne može završiti u zatvoru makar u izravnom televizijskom prijenosu ubio čovjeka na centru Maksimira. Treba nam društvo u kojem će dvadesetak tih za koje se mislilo da su nedodirljivi odguliti po dvadesetak godina.

Favoriti zapada
Treba nam sustav u kojem će regulator, dopusti li trgovanje dionicama koje doslovce ne postoje, a eto slučajno igra na balote s vlasnikom kompanije kojoj je to dopustio, završiti u buksi. Više me, dakle, zanimaju fundamenti države, a ne dionica, pa iako se ne nadam previše (bojim se da će previše gnjida zbog viših interesa kapitala biti amnestirano), ipak me raduju sitni igrokazi kojima zapad nama Hrvatima signalizira tko su njegovi favoriti. I sitne naznake da gospođu Kosor i Josipovića štite jači igrači od Karamarka.Moja izvoznička priča zasad se dobro razvija. Na Amazonu i CreateSpaceu prodao sam 16 primjeraka knjige o Karpolju, a nakon što mi se javio engleski knjižar, kojemu sam poslao tri knjige, službeni merchandiser Australskog odbojkaškog saveza za početak je naručio 20 komada. Naslovnica za knjigu o Kostelićima je gotova, prijevod također, a pri kraju je i obnova mog weba, čija je jedna od funkcija minimiziranje cijene reklame za moje knjige na Googleu. Sve je povezano, nadam se, kako treba: web, profili na Facebooku, Twitteru i LinkedInu, profili knjiga, a aktivno se dopisujem na nekoliko foruma. Ali, što sve izvoznik mora otrpjeti da bi donio plijen sa suparničkog teritorija, Crobexe moj…

Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju ni na bavljenje dionicama. Autor posjeduje HDEL-R-A, IPKK-R-A, TUHO-R-A, KODT-P-A, STTB (Makedonija) i PLNM (Srbija)

Komentari (6)
  • loki07
    loki07 11:03 19.1.2010.

    Hmm, ne bi htio opet coprat :)
    Ali čini mi se da statistike neplaćenih kredita ne uračunavaju samo neplaćene rate nego kompletne kredite.
    Logika je u tome da banka ima pravo naplatiti cijeli kredit čim dođe u probleme sa otplatom.
    Npr. ako kreditu nisu plaćene 3 rate (što je negdje utvrđeni kriterij za kredite koji su ušli u probleme) onda se cijeli iznos kredita prebacuje u rizična i nenaplaćena dugovanja i banke moraju podizati rezervacije.
    Ah ti bankari… nikad s njima na zelenu granu.

  • delboy
    delboy 15:56 18.1.2010.

    cijene stanova moraju pasti, ali baš da će toliko kako birtić kaže sumnjam. vjerojatno će se ispuhati tako da ćeš u centru zagreba naći stan po 1800 eura za m2, a na periferiji za 800 eura , a ovo između će se već rasporediti. to bi bile realne cijene. neće biti u centru stanova po 1000 eura. to zaboravite. većina ljudi ipak nema kredite, premda se čini drukčije.

  • jedan_proš
    jedan_proš 12:15 18.1.2010.

    Ima jedno mjerilo. Što je kvadrat stana veći to je gluplji kupac. Da izvinu mi svi kojima je bila sila pa su morali to kupiti. Znači pamet nacije se ogledava u cijenu koštanja kvadrata stana. Naravno komunizam je bio pametan, pa je djelio pravo na stanove. Ljudi su imali više novaca za opću potrošnju i priuštili su si veći broj kvalitetnih proizvoda koji su proizvodili većinom domaći radnici. Po meni, najbolji biznis na svijetu je trgovina iz Kine. Pazi Vamo prijatelju birtijašu, otvoriš tvrtku u Kini za sitne novce, radnik komercijalist te košta mjesečno 100 dolara. Njegovo je da nađe proizvođača, stavi maržu od 20% i pošalje je brodom. Čist elegantan posao. Kupac iz Hrvatske recimo PEVEC ili bilo tko, mora Kinezu 100% potvrđeno pravilo, uplatiti 100% unaprijed. Znači na tuđi kapital zarađuješ fantastičnih 20%. Troškovi mjesečno, radnik 100 dolara, šupa ili kontenjer 20$, pristup internetu 2$. Zarada neograničena, profit ispod 20% ne manji od 19%. O ćemi ljudi mi više imamo razgovarati? Kakve dionice, kakve obveznice? Kakve proizvodne linije? Kinezi gospoda kraljevi, mi sitni zemljoradnici. To nam je sudbina.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!