Barbari ili genijalci pred vratima Europske unije

Autor: Poslovni.hr , 30. lipanj 2008. u 06:30

Odmah nakon priključenja EU milijun Rumunja emigriralo u Italiju i Španjolsku

Europa je sada suočena s velikim valom migracije s istoka na zapad. Ovaj tip migracije sličan je velikoj migraciji (Völkerwanderung) koja je obilježila Europu između četvrtkog i šestog stoljeća. U prvoj godini rumunjskog priključenja Europskoj uniji, u prvom mjesecu 2007., približno milijun Rumunja je emigriralo u Italiju i Španjolsku. U zadnjih dvije godine više od 800.000 istočnih Europljana postali su radna snaga u Velikoj Britaniji, većinom su to bili Poljaci. I stvarno, samo u zadnje dvije godine, 1,5 milijuna Poljaka je emigriralo, a u globalu više od dva milijuna je otišlo od kada je Poljska postala članica EU u 2004. Na manjoj skali vrijedno je spomenuti i migracije iz Ukrajine, Češke i Britanije u Španjolsku. Budući da Njemačka još ima restrikcije vezane uz migraciju radnika iz istočnih zemalja EU, većina njezinih migranata su ili samo potražili posao ili su stigli zbog ekonomske potražnje.

Brojanje ljudi
U Münchenu se broj majstora (tapetara, zidara, automehaničara…) u razdoblju od 2004. do 2005. povećao sa 119 na 970. Unatoč restrikcijama do 2007., Njemačka je apsorbirala 37 posto svih migranata iz istočne Europe koji su došli prije i nakon povećanja EU. S druge strane, Italija je asporbirala 22 posto, Grčka 11 posto, Švicarska 8 posto, a Velika Britanija svega 3 posto. U isto vrijeme, 13 posto populacije u Njemačkoj bilo je rođeno u drugim zemljama, dok je ta brojka u Britaniji 10 posto, Francuskoj 7 posto, Španjolskoj 5 posto i Italiji 3 posto. Migracijski valovi u zadnje dvije godine zasigurno će promijeniti odnos tih brojki u Britaniji i Italiji, ali zasad nema novih statističkih podataka. U današnje vrijeme ljudi se sele brže nego što ih statistički uredi mogu izbrojati. Prije istočnog proširenja EU mnoge studije su predviđale slične migracije. Razmjer istočnih Europljana, za koje se očekivalo da će krenuti na zapad, u idućih 15 godina kretao se od 2,5 do 6 posto. Ako se sada uzme u obzir da je samo u godinu dana 5 posto populacije Poljske migriralo, unatoč restrikcijama za strane radnike, navedne procjene bile su preoprezne. Prije proširenja EU bilo je politički nekorektno govoriti o mogućim valovima migranata jer su političari u EU smatrali kao će to biti prepreka proširenju. Sada, kada je proširenje završeno, lakše je povesti diskusiju o problemu migracije. Ovaj val migracije nije barbarizam, kako su Talijani nazivali migracije iz šestog stoljeća, ali granice i veličina su usporedive. Migranti se u ovom slučaju kreću između tržišta s dobro određenim ciljevima. Tako je migracija korisna i za migrante i za zemlje u koje dolaze. Migranti primaju višu plaću nego u matičnim zemljama, a zemlja u koju dolaze ima koristi od jeftinije radne snage. Tako dolazi do više koristi nego troška.

Ali u praksi migracija nije korisna koliko bi mogla biti jer zemlje u koje dolaze migranti imaju strukturu plaća koja priječi otvaranje dodatnih poslova za migrante. Ako, na primjer, ciljana zemlja ima zajamčeni minimalac i socijalne naknade za nezaposlene, migranti u pravilu natjeraju domaće stanovništvo na primanje socijalne pomoći. To nije problem migracije već loših domaćih socijalnih i radnih zakona. Kako bi se osigurale, zemlje domaćini često ograničavaju migraciju na specijalizirane radnike jer oni se uklapaju u one poslove u kojima nedostaje domaće radne snage i tako se ne otvaraju dodatna radna mjesta za migrante. Međutim, do sada su razne zemlje imale razne nivoe uspjeha u privlačenju specijaliziranih migranata. Najuspješnije u tom segmentu za sada su anglosaske zemlje (Kanada, Irska, Australija, SAD i Velika Britanija, tim redoslijedom), kao i Danska i Norveška.Više od jedne trećine takvih emigranata ima visoko obrazovanje, unutar Kanade i Irske oko 45 posto. U neuspješnijim zemljama – Italiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Portugalu i Nizozemskoj – udjel migranata s visokim obrazovanjem je ispod četvrtine. U Italiji je taj udjel oko 11 posto – najniži prema raspoloživim statistikama. Odljev mozgova u anglosaske zemlje, posebice SAD, zapanjujući je. Završne godine na američkim sveučilištima pune su stranih studenata, a 27 posto današnjih studenata fizike u Americi došlo je iz drugih zemalja. Rast Amerike nakon Drugog svjetskog rata rezultat je specijaliziranih i vještih migranata. Prije Drugog svjetskog rata većina specijaliziranih migranata bili su ljudi iz Europe, ponajviše Njemačke, u zadnjim godinama dominiraju migranti iz Azije, a Indija, Pakistan i Filipini zauzimaju prvo mjesto. Današnji odljev mozgova ne događa se samo u zemljama u razvoju u bogate zemlje već i iz europskih zemalja u SAD. U većini istraživačkih disciplina, europske “zvijezde” rade i uče druge u SAD-u prije nego u Europi. Prema istraživanju Gilles Saint-Paula, upravo te “zvijezde” generiraju rast i napredak određene zemlje.

Izgled Europe
Naravno, ljudi s visokim obrazovanjem važni su i za ekonomski rast zemlje. U tom segmentu neke od europskih zemalja već imaju veliki gubitak. Dok samo 3 posto Španjolaca i 4 posto Francuza s visokim obrazovanjem žive izvan zemlje, iz Njemačke je otišlo 9 posto, a Italije 7 posto visoko obrazovanih. Na opće iznenađenje, Irska i Velika Britanija vode na toj listi i izgubile su 34 i 17 posto visoko obrazovanih. To bi mogao biti odraz velikih migracija u oba smjera između anglosaskih zemalja ili zamjene migranata u kojoj specijalizirani ljudi iz jedne zemlje dolaze u drugu i prisiljavaju domaće da odu u druge anglosaske zemlje. Izgled Europe u ovom stoljeću mijenat će se jednakom brzinom kao u razdoblju između četvrtog i šestog stoljeća. Povijest će mnoge priče ispričati o tome što je migracija točno značila za Europu, u ovom trenutku promatrači su još bez odgovora.

Hans-Werner Sinn
profesor ekonomije i financija na sveučilištu u Münchenu i predsjednik Instituta Ifo

Komentirajte prvi

New Report

Close