U poslovnom svijetu pored svih gospodarskih grana koje su prisutne u Antwerpenu on je ipak najpoznatiji po pomorstvu jer je taj belgijski grad jedna od najvećih europskih luka, a i među desetak je najvećih u svijetu. No kada je riječ o svjetskim lukama, treba odmah napomenuti da će azijske luke, prije svega kineske, prestizati Antwerpen što god lučke vlasti toga grada poduzele, a učinile su puno toga. U Europi je Antwerpen uvijek bio u pozadini dominantne europske luke Rotterdam. No luku Antwerpen treba istaknuti zbog važnog projekta dovršenoga krajem 2010. kada je pristup luci na rijeci Scheldt produbljen tako da neovisno o plimi i oseci u luku mogu uplovljavati brodovi s gazom od 13,1 m, a uz plimu i oni s gazom od 14,5 do 15,2 metara, ovisno o dužini broda i smjeru plovidbe, tj. plove li uzvodno ili nizvodno.

Brza isplativost projekta
Prema tome u luku Antwerpen već uplovljavaju kontejnerski brodovi od 14.000 dvadesetstopnih kontejnera. Projekt produbljivanja rijeke Scheldt, vrijedan 100 milijuna eura, dovršen je s belgijske strane na vrijeme 2009. godine, no Nizozemci su kasnili godinu dana jer su nizozemski zaštitari prirode vodili glavnu riječ u tom projektu. Očekuje se da će u sljedećih dvadeset godina luka Antwerpen zbog produbljivanja rijeke Scheldt ostvariti između 0,7 i 1,1 milijarde eura više prihoda, tj. u prosjeku svake godine 50 milijuna eura, što znači da će se projekt produbljivanja isplatiti već za dvije godine. S projektom produbljivanja rijeke luka Antwerpen je osigurala drugo mjesto u Europi po kontejnerskom prometu, a stekla je sve predispozicije da jednog dana postane možda i najveća europska luka u odnosu na sve terete jer ima zatvorena skladišta površine veća od 5,3 milijuna četvornih metara, s čime se ne može pohvaliti nijedna europska luka. Da bi se te ambicije Belgijanaca razumjele, treba znati da je luka Antwerpen u prošloj godini imala promet od oko 178 milijuna tona tereta, tj. gotovo 13% više nego godinu prije. Kontejnerski promet u tonama je iznosio 102,5 milijuna, što je za 17,5% više nego godinu prije, tj. promet kontejnera je porastao za 15,9% i stigao do gotovo 8,5 milijuna kontejnera. RoRo promet (prijevoz tereta kao što su automobili i prikolice) također je porastao za više od 16% i prešao 3,7 milijuna tona. I promet rasutih tereta je porastao za više od 16% i prešao 117 milijuna tona. Promet sirove nafte i kemikalija porastao je za više od 19%. Treba reći i to da u odnosu na rekordnu 2008. godinu kad je promet u luci Antwerpen iznosio više od 189 milijuna tona promet nije porastao u 2010., no ipak je došlo do porasta u kontejnerskom prometu u tonama za više od milijun tona. Situacija se nije promijenila ni u prvih šest mjeseci ove godine. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine luka Antwerpen je već pretovarila oko 96 milijuna tona tereta, što je oko 10% više nego u istom razdoblju prošle godine, što znači da bi ove godine luka mogla ostvariti promet veći od onog iz 2008. godine. Kontejnerski promet je u porastu za 3,4% u tonama, a u kontejnerima za 4,3%.

Dolaze veći brodovi
Porast je zabilježen gotovo u svim važnijim vrstama tereta, a broj brodova koji su uplovili u luku Antwerpen u prvih šest mjeseci ove godine je u porastu za više od 7%. I prosječna bruto tonaža brodova koji su uplovili u luku je povećana za oko tisuću tona. Za one koji nisu imali prilike ploviti rijekom Scheldt treba reći da za dolazak do Antwerpena trebate ploviti nizozemskim teritorijalnim morem, pa tek uzvodno kad ste na rijeci prešli granicu između Nizozemske i Belgije na nešto manje od 90 kilometara plovidbe od mora stižete u luku Antwerpen. Godine 2000. u luku Antwerpen uplovilo je 16.105 brodova prosječne bruto tonaže od 12.609 tona, a deset godina poslije broj se brodova smanjio i iznosio je 14.783, no povećala se prosječna bruto tonaža broda koja je iznosila 19.643. To znači da je prošle godine u luku svakog dana prosječno uplovljavalo četrdesetak brodova. Zbog veće dubine luke sad u luku Antwerpen mogu pristajati i veliki brodovi za prijevoz rasutih tereta. Primjera radi, u srpnju je uplovio brod s oko 176.000 tona ugljena iz Južne Afrike (Richards Bay) namijenjenog njemačkoj termoelektrani. Oko 17. 000 tona se iskrcalo na sidrištu, a ostatak u luci.

Povezanost željeznicom
Iz luke je moguće stići cestom u svaku susjednu zemlju u najkraćem mogućem vremenu, što potvrđuje povoljnu poziciju luke. Riječnim i kanalskim sustavom moguće je pomoću teglenica dostaviti terete u mnoge europske države, a i na tim plovidbenim putovima se radi na proširenju i produbljivanju kako bi što više tereta moglo koristiti rijeke i kanale. Željeznicom je luka povezana s petnaestak država tako da iz luke svake godine više od trideset milijuna tona tereta prevezu vlakovi. Manji brodovi raznose terete na kraćim linijama od sjeverne i zapadne Europe preko Baltika i Skandinavije do Sredozemlja za više od 150 luka i na taj način rasterećuju cestovni i željeznički sustav same luke, kao i Belgije i Europe. Zbog svega spomenutog luka Antwerpen je u prošloj godini ostvarila prihod od 307 milijuna eura, a čista zarada je iznosila oko 80 milijuna eura. To je za 40% manje nego 2008., no za 24% više nego 2009. godine. Luka se i dalje razvija. Grade se nove obale uz koje će pristajati brodovi, željeznički se sustav dorađuje uz tunele, luka živi 24 sata bez prestanka, znajući da o njoj ovise mnogi. Kad to vide zainteresirani za transportni lanac, onda bez dvojbe šalju teret, na primjer, iz Azije za sjevernu Europu premda mu je destinacija, na primjer, srednja Europa pa bi bilo praktičnije poslati teret u neku od jadranskih luka koje su bliže odredištu. Ako se iz neke azijske zemlje teret šalje za Mađarsku ili Slovačku, onda bi bilo prirodno očekivati da brod stigne u luku Rijeka i iskrca teret. No u luku Rijeka, pored svih njezinih povoljnih predispozicija, mora se znatno investirati da bi se prometno povezala s Mađarskom na način kao što je to Belgija povezana s Njemačkom. Luka Rijeka mora biti apsolutno glavna luka Mađarskoj jer je to zajednički interes Hrvatske i Mađarske. Kad to vide Austrija, Slovačka, Češka i Poljska, onda će Baltik bez financijskih problema biti brzo povezan s Jadranom.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima