Akademijom protiv poreznih utajivača

Autor: Jadranka Dozan , 13. lipanj 2010. u 22:00

Dosadašnji tempo pada prihoda od poreza na dobit značio bi na toj stavci proračunsku rupu dvostruko veću od plana, a izmjenama zakona to se želi spriječiti

S prošlotjedne sjednice Vlade u Sabor su upućene izmjene dvaju poreznih zakona, ali nakon sjednice najviše se govorilo o trećem. Govoreći o reformiranju poreznog sustava povodom izmjena zakona o porezu na dohodak i na dobit premijerka Jadranka Kosor je, naime, najavila za početak listopada i inovacije u porezu na imovinu.

Na njima se, doduše, još nije ni počelo konkretnije raditi niti još ima jasnih planova kad će u primjenu. No to je priča koja se izravno tiče građana pa su već grube naznake da će (u prvom koraku) fokus biti na luksuznim kategorijama imovine dale maha nagađanjima i tumačenjima. Izmjene poreza na dobit na snagu stupaju već s početkom srpnja, ali one su popraćene usputno. Uz skoro priznavanje izdvajanja poslodavaca u III. mirovinski stup kao porezno priznati trošak, medije je mahom zaintrigirao dio o korištenju kompanijskih jahti, zrakoplova ili apartmana u privatne svrhe. Time se umanjuje osnovica poreza na dobit, a država se zakida i kroz neke druge poreze. Promjene u porezu na dobit, međutim, zahvaćaju mnogo više od toga, a neke druge odredbe imaju i veće potencijalne učinke za proračun, kroz sprječavanje porezne evazije. Porez na dobit jedna je od prihodnih stavki koje su najviše podbacile u odnosu na 2009. U pet mjeseci ubrano ga je 3,3 milijarde kuna ili čak 1,3 milijarde manje nego u isto vrijeme lani. Tim tempom zaostajanja do kraja godine podbacio bi u odnosu na prošlu za više od 2,6 milijardi kuna. Zbog očekivanih nižih profita od tog je poreza i planom proračuna za 2010. predviđen manji prihod, no projicirani godišnji pad premašen je već u prvih pet mjeseci. Ministarstvo financija i bez toga ima dovoljno problema s proračunskim manjkom i ministru Šukeru je vjerojatno i jači motiv izmjena propisa da spriječi više nego dvostruko veću rupu na toj stavci. To prije što podaci o poslovanju poduzetnika dobitaša ipak ne sugeriraju toliki pad poreza na dobit. U razdobljima krize nije ni čudno ni neuobičajeno da poduzetnici više posežu za raznim načinima izbjegavanja poreza. Jedan od njih je ‘uvoz usluga’ za koje se često ispostavljaju fiktivni ili znatno uvećani računi. Poznavatelji poreznih akrobacija reći će kako zemlje poput Hrvatske za krize nerijetko bilježe nesrazmjerne trendove izvoza robe i uvoza usluga.

Navodno je takav trend upravo zamjetan proteklih mjeseci. Na taj način (strani) vlasnici kompanija sele novac u ‘centrale’; izvlače novac i smanjuju osnovicu poreza na dobit. Slično funkcionira i priča s osnivanjem tvrtki u poreznim oazama. Spretniji hrvatski poduzetnici za prelijevanje dobiti zlorabe i ‘domaće porezne oaze’ – na područjima s povlaštenim poreznim statusom poput brdsko-planinskih ili područja posebne državne skrbi. Spomenuti primjeri, kao i niz drugih pojavnih oblika evazije u oporezivanju dobiti, dio su zakonskih izmjena kojima ih se očito nastoji donekle osujetiti. Kao što recesija potiče poduzetnike na izbjegavanje poreza, država je u recesiji na to osjetljivija. Tu se pak dolazi do (ne)efikasnosti poreznog nadzora. Porezni stručnjaci kažu da za nekim od novih zakonskih rješenja i ne bi bilo potrebe uz učinkovit porezni nadzor i inspekcije. Oni to očito nisu dovoljno pa preostaje pojačavati normativne pritiske. Problem je, međutim, što tehnike poreznih eskivaža postaju sve sofisticiranije i što su nasuprot poreznicima visoko obrazovani i još bolje plaćeni maheri kojima nije lako parirati. Program gospodarskog oporavka za to predviđa ‘poreznu akademiju’, a utješno je što se specijalistički porezni studij našao među mjerama obojenim crveno – dakle, s rokom do kraja 2010. godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close