Županije imaju pripremljene energetske projekte, ali da se provedu sredstva bi trebala biti izdašnija, a njihov limit ukinut

Održana je panel diskusija na kojoj je bilo riječi o Nacionalnoj energetskoj strategiji, mogućnostima iz EU fondova i primjerima najbolje prakse/Marko Prpić/PIXSELL Održana je panel diskusija na kojoj je bilo riječi o Nacionalnoj energetskoj strategiji, mogućnostima iz EU fondova i primjerima najbolje prakse/Marko Prpić/PIXSELL

Programom Izgradimo Hrvatsku su obuhvaćene 144 zgrade na području Zagrebačke županije, a procjena ukupnih ulaganja za razdoblje do 2050. iznosi oko 2 milijarde kuna.

Planirati na vrijeme i razmišljati dovoljno unaprijed ključne su odrednice i misao vodilja za budućnost u području energetske obnove. Upravo je to bila tema  konferencije Energetska vizija za budućnost, koju su u sklopu projekta Poslovni uzlet organizirali Poslovni dnevnik, Zagrebačka županija i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne HR (REGEA). U sklopu konferencije ujedno su predstavljeni dosad postignuti rezultati, kao i ciljevi vezani uz povećanje energetske učinkovitosti u Zagrebačkoj županiji i ostalim dijelovima Hrvatske. 

Energetika oduvijek ima trojaku ulogu, istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. "Jedna od uloga je svakako poboljšanje života svih naših građana, druga se tiče financija, a treća je usmjerena na povlačenje sredstava iz EU fondova. Primjer su REGEA i veliki broj županija koje već dugi niz godina povlače sredstva i uz pomoć njih razvijaju svoje projekte. Stoga je ova konferencija ujedno odlična prilika da vidimo kako to rade i što je potrebno za uspješnu provedbu, posebno onih projekata koji se tiču obnovljivih izvora energije", rekao je Nišević.

Lideri u energetskoj strategiji
U proteklih deset godina provedeno je više od 60 projekata energetske obnove zgrada javne namjene u nadležnosti Zagrebačke županije, u ukupnoj vrijednosti više od 30 milijuna kuna. Zagrebačka županija još je 2010. izradila Energetsku bilancu, prvi takav dokument u RH kojim su dobili uvid u potrošnju energije na području županije i stvorili bazu za predviđanje energetskog razvitka i razvoja daljnjih programa i strategija, naveo je Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije.

 

Ponoš

Treba osnovati radnu skupinu koja bi pratila javnu obnova.

"Kontinuirano od tada pratimo potrošnju u 209 objekata dok je nacionalnim informacijskim sustavom za gospodarenje energijom uneseno više od 60.000 računa za energente i vodu", naveo je i dodao kako je upravo Zagrebačka županija prva krenula s objedinjenim javnim nabavama za energente, čime su u 2017. i 2018. postignute troškovne uštede od oko 11 milijuna kuna, što je više od tri posto izvornih prihoda iz proračuna za 2018. godinu. Osim što je energetskom obnovom smanjena potrošnja energije i ostvarene su financijske uštede, tu je i veći komfor korištenja zgrada što je posebno važno za škole. Stoga će to i ostvariti u pet novih projekata u vrijednosti od 63,5 milijuna kuna u sklopu natječaja energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

Najznačajniji projekt za kojeg su u proračunu osigurana financijska sredstva je energetska obnova Srednje škole Velika Gorica ukupne vrijednosti 30,8 milijuna kuna, za koji su odobrena sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u najvišem iznosu bespovratnih sredstava od 15,1 milijun kuna. U ovoj će se dakle godini fokusirati na energetske obnove sedam škola i tri doma zdravlja ukupne vrijednosti 85,6 milijuna. Udio županijskih sredstava iznosi 41,8 milijuna kuna. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš predstavio je neizostavnu ulogu Fonda u programima energetske učinkovitosti, koji je u dvije godine ostvario značajne poslovne rezultate pa tako bilježe višak od 213 milijuna kuna.

 

Jelić

Energetski razvoj ovisi o susretu struke i donošenju političkih odluka.

Pročelnik Upravnog odjela za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju, Velimir Kokot, predstavio je rezultate dosadašnjih realiziranih projekata energetske obnove na području Zagrebačke županije. O strategiji za buduće razdoblje, uz prezentaciju Dugoročnog programa izgradnje, dogradnje i obnove zgrada Zagrebačke županije, govorio je ravnatelj REGEA-e Julije Domac. Osnovni cilj bio je prikazati potencijal i potrebu izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije, dati smjernice održivog načina upravljanja tim zgradama te analizirati modele financiranja potreba u razdoblju do 2030. i 2050. godine.

 

Kolar

Privatni sektor može i treba investirati, a pokazao se kao bolji gospodar nego država.

Programom su tako obuhvaćene 144 zgrade na području Zagrebačke županije, a procjena ukupnih ulaganja za razdoblje do 2050. iznosi oko 2 milijarde kuna. U okviru ove analize detaljno je razrađen i predložen model realizacije svih potreba u zgradarstvu javno-privatnim partnerstvom, a zaključci su uspješno predstavljeni na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija kao prijedlog nacionalnog modela "Izgradimo Hrvatsku". Zagrebačka županija je prva županija u Republici Hrvatskoj za koju je izrađen Master plan javne rasvjete čime su se stvorili preduvjeti za uspješnu prijavu projekta NEWLIGHT za financiranje iz fonda ELENA Europske komisije i Europske investicijske banke. 

Velike uštede
Projekt je okupio 57 gradova i općina s ciljem rekonstrukcije javne rasvjete s područja dvije susjedne županije, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske, od čega čak 29 gradova i općina s područja Zagrebačke županije. Ovi su projekti pokrenuli više od 90 milijuna kuna investicija. Modernizirano je više od 45.000 svjetiljki, što će u nadolazećem razdoblju rezultirati godišnjim energetskim uštedama većim od 20 GWh, odnosno godišnjim troškovnim uštedama većim od 14 milijuna kuna te godišnjim smanjenjem emisije CO2 od 4700 tona. Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu Nacionalne energetske strategije, mogućnosti za korištenje sredstava iz EU fondova u razdoblju 2021.-2027. kao jednoj od ključnih odrednica svake dobre politike, realizirani projekti i primjeri najbolje prakse. 

 

Ivanković

Plan je regenerirati više od 80 zgrada javne namjene u vrijednosti od 600 milijuna kuna.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš smatra da je jedan od problema standard države. "U bazičnim izvorima morate imati određenu količinu energije, što je skupo, a to je pak povezano sa standardom. No, moramo se truditi zbog turizma i dodanih vrijednosti kojima to ostvarujemo te ujedno biti realni u ciljevima i mogućnostima", istaknuo je i dodao da bi trebalo osnovati radnu skupinu koja bi pratila energetsku učinkovitost javnih obnova, problema fiskalnog kapaciteta te pristupa objektima u centru grada, da se obnove.

"Pola ukupne energije troši se na zagrijavanje, odnosno hlađenje zgrade. Za nove zgrade postoje određena pravila, no s našom platežnom moći u RH je nemoguće jer bi najam kvadrata takvog stana u takvoj zgradi bio iznimno skup, a slična je stvar i s prometom. S našim BDP-om tek polako osvještavamo potrebu da se taj dio odradi", smatra Ponoš. U diskusiji je spomenut i projekt punionica koji je Zagrebačka županija počela  provoditi još 2015. godine. "Promovirali smo e-mobilnost nakon čega je uslijedila kompletna provedba projekta. Danas na području županije imamo 29 e-punionica u svih devet gradova i većini općina. Projekt je završen, punionice se koriste, a na gradovima i općinama je da potiču ljude na korištenje", istaknula je Nadica Žužak, zamjenica župana Zagrebačke županije.

 

Domac

Potrebno riješiti određene tehničke i zakonske okolnosti.

Spomenula je i nove tehnologije poput dizalica toplina i kotlovnica na biomasu, nove načine financiranja i ugovore o energetskom učinku u sklopu projekta NEWLIGHT, odnosno objedinjene javne nabave za energente kojom se štede milijuni kuna. U projektu je sudjelovalo 59 jedinica lokalne samouprave, od kojih je 29 bilo s područja Zagrebačke županije. Žužak je navela i problem Hrvatske s vlastitim limitom fonda poračunskih sredstava koji županije imaju.  "Sredstva bi trebala biti izdašnija i trebao bi se ukinuti limit sredstava za županije. U suprotnom će prestati prijavljivati i provoditi projekte. Što se tiče perspektive od 2021. do 2027. godine, suočit ćemo se s povećanjem vlastitog učešća s 15 na 30 posto, uz puno manji iznos sredstava nego u prošlom razdoblju", navela je i dodala da je potrebno podržati projekt Izgradimo Hrvatsku kao jedini mogući model financiranja javnih zgrada u budućnosti. 

Moramo pratiti trendove
Ravnatelj REGEA-e Julije Domac spomenuo je više od 800 milijuna kuna investicija u energetske projekte, no dodao da je potrebno riješiti određene tehničke i zakonske okolnosti. "Cijena fotonaponskih panela dramatično pada pa cijena električne energije više nije skuplja u odnosu na klasične izvore. To je konkurentan izvor energije", rekao je Domac te kao primjer naveo fotonaponsku elektranu u Zaboku kojom bi se troškovi električne energije trebali smanjiti za 15 posto. Što se tiče programa energetskih obnova javnih zgrada, on je usvojen na zagrebačkoj Gradskoj skupštini, plan je regenerirati više od 80 zgrada javne name u vrijednosti od 600 milijuna kuna, rekao je Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnice za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj. 

"Uspješno smo prošli i s ciljem apliciranja kredita HBOR-a za energetsku učinkovitost. To je nastavak lijepe priče na kojoj godinama radimo o tome kako postići što bržu dekarbonizaciju društva. Potrošnja energije treba se smanjiti drastično s jedne strane, a s druge se proizvodnja energije mora promijeniti i okrenuti se obnovljivim izvorima. Naša će djeca jednog dana živjeti na potpuno drugačijem planetu", istaknuo je Ivanković i dodao da je problem nesrazmjer između potreba i potražnje. "Moramo pametno iskoristiti komponentu sufinanciranja iz EU-a, angažirati se i gledati ukupni životni trošak nekog objekta, da ravnatelji škola i bolnica i naši stručnjaci budu plaćeni za ono što rade i za što su se educirali. No, na dobrom smo putu da se priča pravilno strukturira", smatra Ivanković.

 

Žužak

Danas na području naše županije imamo 29 e-punionica za automobile.

Što se tiče nove strategije, župan Karlovačke županije Damir Jelić kaže da će novca biti manje dok će naša komponenta biti veća. "Sad je već napeto, a s novom strategijom gubi smisao. Prema svim analizama naših stručnih timova u Karlovačkoj županiji, blago su suznog karaktera", rekao je Jelić i dodao da energetski razvoj ovisi o susretu struke i donošenju političkih odluka. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar kaže da su u njegovoj županiji s razvojem energetske učinkovitosti počeli još 2009. godine i napravili iskorak u vrijeme kada se nitko još nije bavio fondovima. No, također smatra da je model financiranja lokalne i regionalne samouprave u RH "mrtav" te da može zaživjeti do kraja ovog financijskog razdoblja.

"Naša fiskalna snaga je takva da ne možemo pratiti projekte i već smo se sada kreditno zadužili kako bismo mogli financirati vlastitu komponentu", istaknuo je i dodao da Hrvatska ima obrazovane kadrove koji znaju raditi, no da ih je potrebno potaknuti da istraže kako provesti projekte.  "Moramo pratiti trendove kako ne bismo zaostajali. Sve ovisi o brzini naše reakcije i pripremi. Ima puno potreba. U trenutku kad se krenulo s EU fondovima, zaboravili smo na obveze vezane uz školstvo i zdravstvo, civilno društvo. Razvijeno civilno društvo pridonosi razvoju države. Moramo promijeniti Zakon o javnoj nabavi. Morate imati povjerenja u sustav i institucije. Obnovljivi izvori energije su ono na što ćemo se oslanjati u budućnosti. Projekata će biti, no pitanje kako ćemo ih posložiti. Privatni sektor može i treba investirati, a pokazao se kao bolji gospodar nego država", zaključio je Kolar.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!