Znanstvenici ne žele pobjeći u inozemstvo, ali ih država tjera na to

Autor: Poslovni.hr , 28. prosinac 2012. u 12:42
Ilustracija / thinkstock

‘Moja je velika želja ostati u državi i maksimalno baš ovdje uložiti svoje znanje i stjecati nova iskustva. No, razumijem sve kolege koji odlaze u inozemstvo radi egzistencije.’

Trenutačno je u Hrvatskoj oko 2600 zaposlenih znanstvenih novaka čija je sudbina upitna. Uvođenjem bolonjskog sustava masovno ih se zapošljavalo na visokoobrazovnim i znanstvenim ustanovama na šest godina, odnosno do stjecanja doktorata.Produljenje njihovih ugovora proteklih godina drastično je opadalo, da bi Ministarstvo znanosti upravo objavilo otvaranje samo 20 docentskih radnih mjesta za izvrsne mlade znanstvenike. No, za oko 500 novaka uskoro istječe ugovor o radu. Ako se nekim čudom ne snađu, jedina im je opcija odlazak u inozemstvo, piše Slobodna Dalmacija.

“Moja je velika želja ostati u državi i maksimalno baš ovdje uložiti svoje znanje i stjecati nova iskustva. No, razumijem sve kolege koji odlaze u inozemstvo radi egzistencije. Evo, Ministarstvo znanosti predložilo je 20 mjesta za novake, što treba pozdraviti kao napor uložen za ublažavanje problema, ali to je nedovoljno za sustav s toliko novaka”, smatra jedan od mladih perspektivnih znanstvenika dr. sc. Josip Lorincz, koji radi kao docent u naslovnom zvanju na splitskom FESB-u, piše SD.

Lorincz objašnjava kako propisani kriteriji izvrsnosti ne uzimaju u obzir razlike između znanstvenih novaka koji rade na fakultetima i u istraživačkim institutima. “Nadalje, kriteriji izvrsnosti ne vode računa o specifičnostima različitih znanstvenih područja, polja i grana, pa je moguće da novaci iz pojedinih područja, poput prirodoslovnih ili humanističkih, budu stavljeni u nepovoljan položaj”, kaže. Lorincz. “Stoga je važno inzistirati na transparentnosti procesa odabira novaka, radi objektivnog donošenja odluke o onih 20 kandidata kojima će se ponuditi zapošljavanje”, upozorava.

Više pročitajte ovdje

Komentirajte prvi

New Report

Close