Značajan pad sposobnosti apstraktnog mišljenja adolescenata svjetski je trend

Ove godine hrvatski učenici postigli su slabiji rezultat u matematici, a zabilježen je i najviši postotak gimnazijalaca koji su pali maturu/FOTOLIA Ove godine hrvatski učenici postigli su slabiji rezultat u matematici, a zabilježen je i najviši postotak gimnazijalaca koji su pali maturu/FOTOLIA

Bolji rezultat državne mature nije jamac za uspjeh na studiju; presudna je motivacija studenta, a važno je znati kako se uči i na koji način organizirati vrijeme i obaveze.

Državnu maturu ove je godine polagalo 33.720 pristupnika, što je 2000 učenika manje u odnosu na prošlu godinu. Rezultati na ispitima bili su vrlo slični onima od prošlih godina, osim u matematici gdje je postignut slabiji uspjeh. Dok je prosječna ocjena maturanata iz hrvatskog jezika na osnovnoj razini dobar, iz matematike je na višoj razini dovoljan, a najbolji rezultati ostvareni su u stranim jezicima. Ove godine najviši je i postotak gimnazijalaca koji su pali maturu - 3,3 posto, odnosno 425 gimnazijalaca morat će na novi rok. Ivana Silić, voditeljica odjela za upise u RIT Croatia, kaže kako je bez detaljne stručne analize teško komentirati ovogodišnje rezultate.

 "Sama matura nam ne može dati potpunu sliku sposobnosti neke generacije, ali kada uzmemo u obzir i činjenicu da nam učenici loše prolaze i na Pisa testovima, možemo zaključiti da učenici u školovanju ne stječu kompetencije koje bi trebali stjecati. I iako o toj temi kontinuirano raspravljamo, ovakvi rezultati trebali bi biti dodatni poticaj da se primimo ukoštac s problemima našeg obrazovnog sustava. Međunarodna organizacija World Economic Forum u jednoj od svojih publikacija piše o kompetencijama koje će biti potrebne u doba tzv. četvrte industrijske revolucije - empatija, sposobnost kritičkog razmišljanja, projektno orijentirano razmišljanje i kreativnost, između ostalog. U tom kontekstu, manje zabrinjavaju sami rezultati mature, a više činjenica da je obrazovni sustav i dalje ne priprema mlade ljude za život i poslovanje u budućnosti. I to je srž problema", ističe Ivana Silić.  

 

Silić

Hrvatski studenti prolaze najveću količinu gradiva iz gotovo svih predmeta.

Potrebno osuvremenjavanje
Prodekanica za nastavu Veleučilišta Baltazar Zaprešić Ana Skledar Matijević smatra kako je državna matura mjerljiv pokazatelj srednjoškolskog znanja jer su testovi standardizirani i provode se u jednakim uvjetima u cijeloj zemlji. Međutim, kaže, dalo bi se raspravljati je li srednjoškolski kurikulum prilagođen današnjim potrebama hrvatskoga društva, ili bi ga trebalo osuvremeniti i s jedne strane rasteretiti nepotrebnih sadržaja, a s druge obogatiti sadržajima koji će mladima omogućiti uspješan nastavak školovanja i kasnije uspješno sudjelovanje na tržištu rada. Naime, tržište rada jedini je pravi pokazatelj uspješnosti školstva, kaže Ana Skledar Matijević koju smo upitali i da li se studenti koji su položili maturu s višim rezultatima bolje snalaze na fakultetu od onih s nižim rezultatima.

"Bolji rezultati državne mature ukazuju na to da su se kandidati bolje  pripremili te da imaju višu razinu određenih srednjoškolskih znanja. No, prema mojem dugogodišnjem iskustvu, za uspjeh na studiju presudna je motivacija studenta, a iznimno je važno i znati kako se uči i znati organizirati vrijeme i obaveze. Europska komisija definirala je osam ključnih kompetencija koje predstavljaju kombinaciju znanja, vještina i stavova koji su potrebni za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i zapošljavanje. Sposobnost učenja jedna je od njih. Dakle, ako je student motiviran i zna hvatati bilješke, sažeti duži tekst, razlučiti bitne informacije od nebitnih te npr. izraditi umnu mapu, zasigurno će uspješnije studirati, smatra prodekanica za nastavu Veleučilišta Baltazar Zaprešić.  Ivana Silić, voditeljica odjela za upise u RIT Croatia, kaže da unatoč tomu što RIT Croatia nudi obrazovanje i studijsko iskustvo koje podrazumijeva okružje za studenta u kojem ga profesori potiču na kritičko razmišljanje, razumijevanje, inovacije i kreativnost, studentima koji nisu navikli na takve uvjete treba vremena da se priviknu. 

Količina gradiva nije presudna
"U usporedbi sa studentima drugih zemalja, rekla bih da hrvatski studenti prolaze najveću količinu gradiva iz gotovo svih predmeta. I to često odmaže. Studenti iz zemalja poput Amerike i Kanade, ili nekih europskih zemalja, ponekad nisu čak niti sve četiri godine srednje škole učili matematiku, ali se ponekad puno spremnije nose s rješavanjem problemskih zadataka. S druge strane, hrvatskim učenicima treba i po nekoliko tjedana da se uvjere da na nastavi nije potrebno zapisati svaku profesorovu riječ jer ih nitko neće pitati da od riječi do riječi ponove što je na satu rečeno, nego će se tražiti da razumiju, objasne i primjene naučeno. No, kada se priviknu onda je zaista impresivno gledati transformacije nekih od njih. Naši studenti zadnjih nekoliko godina briljiraju na renomiranim međunarodnim natjecanjima mladih inovatora poput Henkel Innovation Challengea ili L'Oreal Brandstorma osvajajući vodeće pozicije. I to nije slučajnost. Njihovi radovi ponekad budu zaista impresivni - 'from zero to hero' model! Da zaključim, mi studente ne biramo isključivo prema rezultatima mature, jer ne mislimo da su ocjene pokazatelj nečijih sposobnosti. Svaki student RIT Croatia pri upisu prolazi i kroz intervju, gdje osim njegovog poznavanja engleskog jezika, koji je naš službeni jezik, pokušavamo i upoznati studenta, saznati što ga zanima, koji su mu motivi za upis i sl. Uglavnom, smatramo da uspjeh na maturi nije pouzdan prediktor nečijeg kasnijeg uspjeha na studiju ili u poslovnom životu, ističe Ivana Silić.

 

Tabak

Krajnje je vrijeme da se revidira način učenja matematike.

Ono što je ipak u negativnom smislu obilježilo ovogodišnju državnu maturu je lošiji rezultat iz matematike. Alisa Bilal Zorić, nastavnica Veleučilišta Baltazar Zaprešić smatra kako postoji općeniti problem s niskim znanjem matematike. "Matematika je predmet koji se ne može jednostavno naštrebati, treba ju razumjeti i sve je povezano. Ono što si naučio u osnovnoj školi se dalje produbljuje i nadograđuje u srednjoj. Jedan problem je loše znanje matematike u osnovnoj školi, odnosno, slabo predznanje za srednju. Drugi problem kod mature je taj što su zadaci iz matematike koncipirani prema gimnazijskom programu, a maturi pristupaju i učenici strukovnih škola, te ta činjenica dosta ruši prosjek. Problem je i preopsežan nastavni plan i program, u koji se nastoji nagurati što više gradiva, pa se na kraju ne znaju osnove. Također, trebale bi se više pojasniti koristi i konkretna uporaba matematike, da to nije samo teški predmet za rušenje prosjeka, nego jedan od najkorisnijih i najprimjenjivanijih, ističe Alisa Bilal Zorić. Kristijan Tabak, voditelj katedre za prirodne i društvene znanosti na RIT Croatia, kaže kako svake godine nakon objave rezultata mature svjedočimo fenomenu sve lošijih i lošijih rezultata.

"Realno, inputi se nisu mnogo promijenili. Uglavnom, imamo iste profesore, program se nije mijenjao, statistički gledano inteligencija mladih ljudi je invarijantna, ne mijenja se. Dakle, ostaje nam jedina opcija u iščitavanju ove pojave, a to je da uzroci dolaze izvana", ističe Tabak i ukazuje da su istraživanja u Velikoj Britaniji pokazala značajan pad sposobnosti apstraktnog mišljenja adolescenata. Konkretno, uspoređivanjem sposobnosti apstraktnog mišljenja danas s adolescentima iz 60-ih godina prošlog stoljeća utvrđen je pad od dvije godine, dakle na konkretnom primjeru to znači da današnji srednjoškolac u dobi od 17 godina posjeduje jednak nivo apstraktnog mišljenja kao srednjoškolac od 15 godina koji je pohađao srednju školu 1960. godine, kaže Tabak.  

 

Skledar Matijević

Tržište rada jedini je pravi pokazatelj uspješnosti školstva.

Samostalno do rješenja 
"Danas postoji svojevrsna dogma da su sva pitanja koja srećemo u školi ''googlabilna'', stoga je mladoj osobi izazov prihvatiti zahtjeve da samostalno dođe do nekog rješenja. Ako igdje treba mijenjati pristup učenju, onda je to u domeni učenja matematike. Svi relevantni trustovi mozgova smatraju da je jedna od ključnih vještina za budućnost sposobnost matematičkog mišljenja. Možda bi 'zvjezdasti' pristup učenju dao bolje rezultate. Krenimo od konkretnog slučaja, iscrpimo sve opcije na tom slučaju, provjerimo da li svi razumijemo koncept, nakon čega idemo na dodatne primjere, a tek onda formiramo frontu znanja s  fundamentalnim načelima koje mlada osoba realnije može percipirati. Tako dovedete mladu osobu u stanje da je ona ponovno otkrila načela u sebi, a što definitivno stvara svojevrsnu intelektualnu ugodu u umu mladog čovjeka, a kao posljedica se budi motiviranost i želja da se ponovno postigne to stanje intelektualne ugode", zaključuje Tabak. 

Komentari (2)
  • Jovan
    Jovan 17:05 18.9.2017.


    Apstraktno mišljenje je onaj oblik mišljenja u kome se elementi problema ne nalaze u opažajnom polju niti su dati u obliku konkretnih predstava već se kao osnovna sredstva mišljenja pojavljuju simboli. Ovaj oblik mišljenja naziva se i verbalno-logičko mišljenje i ono dolazi do izražaja u rješavanju aritmetičkih zadataka, logičkih problema kao i u razumjevanju smisla i značenja tekstova i svih drugih verbalnih saopštenja.

  • Jovan
    Jovan 16:58 18.9.2017.

    MISAONE OPERACIJE (analiza, sinteza, komparacija, apstrakcija, konkretizacija, indukcija, dedukcija, selekcija, asocijacija, hipoteze, zaključci…).

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!