Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas stupio je na snagu prvog siječnja ove godine u skladu s odlukom prošlog saziva Hrvatskog sabora. Unatoč upozorenjima, pa i pritiscima Bruxellesa, Ljubljane i Rima, još aktualna, ali tehnička Vlada, nije željela donositi odluke i uvoditi modalitete ZERP-a u odnosu na zemlje EU. Pitanje je što će se sa ZERP-om dogoditi nakon što novi saziv Sabora izglasa novu Vladu u kojoj će sjediti i predstavnici HSS-a, gorljivih zastupnika primjene ZERP-a na sve države, uključujući i one iz EU. Predsjednik Stjepan Mesić u više je navrata poručio članicama Unije da će se naći rješenje za ZERP koje će zadovoljiti Italiju, Sloveniju, Europska uniju i Hrvatsku, no još nije precizirao o čemu je riječ. Povjerenik EU za proširenje Ollie Rehn izrazio je uvjerenje da se nijedan aspekt ZERP-a neće primjenjivati na članice EU i da očekuje od nove Vlade da to pitanje čim prije riješi kako bi se izbjegle negativne posljedice za Hrvatsku u procesu pristupanja EU. Pritom se poziva na zaključke sa sastanka u srpnju 2004. godine gdje je državni tajnik u MVPEI-u Hido Bišćević najavio da se ZERP neće primjenjivati na članice Unije. Još nije razjašnjeno što taj papir znači i koja je njegova težina u diplomatskim krugovima. Rehnovim riječima pridružio se i Dimitrije Rupel, ministar vanjskih poslova Slovenije, nove predsjedateljice EU. On je naglasio da su proglašenje ZERP-a i njegova primjena u praksi za Sloveniju potpuno neprihvatljivi jer bi kršili njezinu suverenost. “Jedno od temeljnih načela europskog ponašanja je naime poštovanje zadane riječi”, navodi se u izjavi slovenske Vlade objavljene na samom kraju godine. No mnogi hrvatski stručnjaci, na čelu s Davorinom Rudolfom, tvrde da je priča završena jer je ZERP stupio na snagu i treba se primjenjivati i na članice Unije. Pozivajući se na Konvenciju UN-a o pravu mora, Rudolf objašnjava kako je lov viška ribe, koji naši ribari nisu u stanju uloviti u području ZERP-a, Hrvatska “dužna dopustiti susjednim državama, ali samo na temelju ugovora i uz naknadu”.

Ne vidim tu nikakav problem. Europska unija zaključila je 20 takvih ugovora s državama koje nisu članice i koji su sada na snazi, od kojih 17 partnerskih i tri bez naknade“, izjavio je Rudolf. S time se slaže i dr. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova, koji tvrdi da je Sanader mudro postupio kad je pustio da ZERP stupi na snagu jer time može uvjetovati početak sklapanja sporazuma o ribarstvu. Na taj način, kaže on, Italija bi se odvojila od Slovenije i tako bi se ublažio njihov zajednički pritisak u institucijama EU. ”Sporazumom o ribarstvu moglo bi se riješiti pitanje ZERP-a u kojem ionako hrvatski ribari ne mogu izloviti puno ribe niti ga mogu nadzirati“, kaže Granić, podsjećajući i na nedavnu izjavu njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera koji je Sloveniji poručio da rješenje morske granice s Hrvatskom potraži pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, što je Slovenija dosad izbjegavala. Tonći Tadić, bivši saborski zastupnik HSP-a, bio je jedan od inicijatora proglašenja ZERP-a na sve zemlje, a sada očekuje da se prvo proglasi njegov ekološki dio. Ekološka zaštita našeg dijela Jadrana, upozorava Tadić, potrebna je jer je Italija 2005. proglasila ekološku zonu. Svake godine u prosjeku 250 puta izlijeva se nafta na otvorenom moru Jadrana. Tadić se poziva i na studije koje otkrivaju da se riblji fond u Jadranu znatno smanjio zbog nekontroliranog izlova talijanskih ribara.Davor Vidas, međunarodni stručnjak za pravo mora, pojašnjava da u području gospodarskog pojasa država ima samo određena suverena prava. ”ZERP, kao derivat gospodarskog pojasa, nije dio hrvatskoga nacionalnog teritorija, nego područje mora gdje ona, na temelju međunarodnog prava, može ostvarivati određena suverena prava i jurisdikciju“, izjavio je Vidas za Hinu i dodao ”Razgraničenje na moru između Hrvatske i Slovenije je isključivo razgraničenje teritorijalnih mora, a prostor ZERP-a je izvan toga. To jasno proizlazi iz odredbe Konvencije UN-a o pravu mora i geografske stvarnosti”, tvrdi Vidas. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je jučer da će odgovori na pitanja o ZERP-u, čija površina prema podatcima Hrvatskoga hidrografskog instituta iznosi 23.870 četvornih kilometara, morati pričekati novi saziv Hrvatskog sabora i novu Vladu.