Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izvijestio je danas kako danas se s Hrvatskim željeznicama pregovara o povezivanju željeznicom splitske gradske luke sa zračnom lukom u Kaštelima.

"Projekt uređenja istočne obale je od ključne važnosti za Split i s HŽ-om pregovaramo o realizaciji zamisli povezivanja željeznicom centra Splita, gdje je gradska luka, sa zračnom lukom Resnik u Kaštelima, kako bi se turiste koji dolaze zrakoplovima brže prevezlo do splitske gradske luke i turističkih destinacija", rekao je Grčić nakon sastanka sa splitskim gradonačelnikom Ivom Baldasarom, s kojim je razgovarao o razvojnim projektima Splita i Dalmacije.

Istaknuo je kako je Split zreo za takav projekat kojim bi se doprinjelo razvoju i splitske gradske luke, u kojoj je, po Grčićevim riječima, već započeo projekt izgradnje vanjskih vezova vrijedan 20 milijuna eura.

Među projektima u Splitu koji će se sufinancirati iz EU fondova Grčić je spomenuo izgradnju vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje vrijedan 65 milijuna eura. Za 2015. najavio je nastavak projekta kaštelanskog zaljeva, vrijednog 100 milijuna eura.

Istaknuo je i da je u tijeku obnavljanje postupka prenamjene splitske poduzetničke zone Dračevac. "U cijeloj je Hrvatskoj za prenamjenu vojnih ili gospodarstvenih objekata bit će namijenjeno oko 150 milijuna eura a u to bi se mogao uključiti i Dračevac", dodao je.

Govoreći o velikim projektima u Dalmaciji koje se planira sufinancirati sredstvaima EU fondova, Grčić je posebice spomenuo modernizaciju dubrovačke zračne luku, u što će se, kaže, investirati 250 milijuna eura, od čega 60 posto iz EU fondova. "Rezervirali smo 400 milijuna eura za izgradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, a u fazi smo konačne izrade studije izvodivosti tog mosta i nadamo se da će i Europska unija podržati taj veliki projekat", rekao je Grčić. Među velikim projektima u Dalmaciji koje se planira sufinancirati iz EU fondova Grčić je spomenuo i izgradnju mosta Čiovo u Trogiru, završetak kaštelanske dionice ceste, vodičku obilaznicu, te izgradnju centara za gospodarenja otpada u županijama Splitskoj-dalmatinskoj, Šibenskoj kninskoj i Zadarskoj.

Odbacio je primjedbe kako je sadašnja vlada nedovoljno angažirana na povlačenju novca iz EU fondova te je poručio kako su se u posljednje dvije i pol godine u tišini pripremali projekti za sufinanciranje iz fondova EU, tako da se iz njih dobije između 50 posto i 80 posto bespovratnih sredstava.

• Hrvati prestali ići vlakom preko Knina, HŽ najavljuje preokret