"Želimo više proizvođača i više zaposlenih"

Foto: Tomislav Miletić / Pixsell Foto: Tomislav Miletić / Pixsell

„Poduzetnicima su na raspolaganju kreditna sredstva namijenjena investiranju bez obzira na finalni proizvod, primarno proizvođačima."

Financiranje razvoja drvne industrije bilo je u fokusu drugog panela u sklopu konferencije Budućnost hrvatske drvne industrije, održane u srijedu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskih šuma, Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista. Kako su zaključili panelisti, novca na tržištu ima dovoljno, ali trenutno nedostaju kvalitetni projekti kojima će se on povući, što je potvrdio i voditelj direkcije za velika poduzeća i grupe Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Nikola Ključariček.

„Poduzetnicima su na raspolaganju kreditna sredstva namijenjena investiranju bez obzira na finalni proizvod, primarno proizvođačima. Za razliku od komercijalnih banaka, prilikom ocjenjivanja prihvatljivosti projekata gledamo i socijalnu komponentu, konkretno broj zaposlenih. U posljednje vrijeme količina sredstava na tržištu komercijalnih banaka, ali i HBOR-a, nije problem što je rezultat povoljnih tržišnih uvjeta. Sada i komercijalne banke dobrim klijentima mogu ponuditi jako dobre uvjete, ali na umu treba imati i trendove koji se najavljuju u budućnosti. Mi smo razvojna banka kojoj primarni cilj nije stvaranje profita i naši su uvjeti minimalni, dok će naši kreditni programi biti na dispoziciji svima, pa tako i društvima iz drvnog sektora“, istaknuo je Ključariček.

Nikolina Babić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) složila se da je financiranje najveća boljka svake industrije. „Govorimo o kolateralama, samo-ulaganju, osiguranju kredita, zatim jamstvima, procjenama i drugim pratećim faktorima. U toj situaciji valja pronaći rješenje jer sredstva postoje, no premalo je ozbiljnih projekata“, naglasila je. Dodala je i da se kvalitetnim poslovnim planovima, subvencijama, povoljnim kamata i drugim alatima mogu ostvariti preduvjeti nužni za poticanje proizvodnje i razvoja. „Želimo više proizvođača i više zaposlenih, a Pismo razumijevanja kao strateški dokument poprilično je važno za osiguravanje stabilne budućnosti bez koje tih rezultata neće biti. Ne samo da povezivanje velikih i malih poduzeća otvara nove mogućnosti razvoja, već i zajedničkim radom kroz Komoru možemo puno napraviti. Što se tiče budućnosti prerade drveta i izrade namještaja, s obzirom na to da se radi o strateškoj industriji, očekujemo da će zauzeti zasluženu poziciju. Nadam se da će biti jedna od perjanica hrvatskog gospodarstva, jer su svi preduvjeti tu, dok razvoj ruralnih krajeva i dalje treba biti u fokusu države. Vjerujem da u sljedeće četiri godine hrvatska drvna industrija može narasti 30-ak posto“, poručila je Babić.

Predsjednik uprave Spačve Josip Faletar naglasio je kako dolazi iz firme koja u Slavoniji i Vinkovcima danas zapošljava oko 870 radnika, i to s kontinuiranim rastom zaposlenih. „No, bez obzira na Pismo razumijevanja, Spačvu i druge velike firme ograničavaju se u nabavci sirovine samo zato što su velike. Primjerice, izradu hrastovih masovnih vrata koja ne pripadaju razredu namještaja, iako teža za izradu od stolica koje spadaju u razred 8., i koja izvozimo na nekoliko inozemnim tržištima ovim se dokumentom ne potiče. Problem u drvnoj industriji je što postajemo veliki samo zbog broja radnika, a onda se ne možemo se aplicirati na projekte“, ukazao je Faletar dodavši i da su s prošlogodišnjom dokapitalizacijom od 30 milijuna kuna pokrenuli novi investicijski ciklus. Fond Quaestus Private Equity, većinski vlasnik Spačve, u sljedećih bi nekoliko godina putem IPO-a na Zagrebačkoj burzi trebao izaći iz vlasničke strukture, najavljeno je ovom prilikom.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede Krešimir Ivančić potvrdio je još jednom danas kako je drvna industrija u fokusu države. „Postoji mogućnost financiranja bespovratnim novcem EU fondova, kao i kroz program ruralnog razvoja, a osim HBOR-ovih kredita na raspolaganju su i sredstva HAMAG BICRO-a. Otvorena je i mogućnost kombinacije bespovratnih sredstava i HBOR-ove linije, ali korisnici obično nemaju naviku pripreme projekata prije nego li se objavi natječaj, barem prema informacijama s terena kojima raspolažemo. Kod raspodjele drvne građe, svaki održivi poslovni plan mora u sebi sadržavati troškove i prihode u razdoblju od 10 godina, oni koji ne zadovoljavaju neće biti financirani. U svim našim natječajima su nam o fokusu mikro, mala i srednja poduzeća, a također kao jedan od elemenata koje vrednujemo je broj novostvorenih te broj sačuvanih radnih mjesta“, istaknuo je Ivančić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!