Zdravstvo, agrar i zaposleni najveći su dobitnici rebalansa proračuna

S gospodarskim rastom od sedam posto u tri mjeseca veći rashodi bi se trebali podnijeti bez velikih problema

Plaćanje dugova u zdravstvu, daljnje smanjenje proračunskog deficita na 2,6 posto te povećanje naknada zaposlenima u državnim službama glavni su elementi rebalansa državnog proračuna. O rebalansu će danas svoje mišljenje dati Gospodarsko-socijalno vijeće, a najavljeno je da će ga Vlada odmah danas ili sutra poslati Saboru na usvajanje.

Veća božićnica
Neki dijelovi rebalansa zasnovanog na kvartalnim proračunskim prihodima većim od plana za 2,5 milijarde kuna već su oživotvoreni. Sa sindikatima državnih službi potpisan je sporazum kojim za 25 posto rastu iznosi regresa, darova za djecu i božićnica. Ista ponuda vrijedi za cijeli javni sektor. Tako bi 234.000 zaposlenih za regres i božićnicu od dosadašnjih 1000 kuna dobili još po 250 kuna, a dar za djecu porast će sa 400 na 500 kuna. Za te je namjene u rebalansu rezervirano 143 milijuna kuna. Poslodavci, osobito oni iz farmaceutskog sektora, trebali bi biti zadovoljeni najavom da će se 1,2 milijarde kuna iskoristiti za saniranje zdravstvenih dugova. U kolovozu bi tako prvi put dospjele, a neplaćene obveze bile na nuli. U okviru redovnog budžetskog financiranja osiguralo bi se još 500 milijuna kuna za HZZO na godišnjoj razini za održavanje ritma plaćanja veledrogerijama. Međunarodni partneri poput MMF-a trebali bi pozdraviti pozitivan odgovor na njihov savjet da se višak novca utroši na smanjenje proračuna opće države. Prijašnja projekcija od 2,8 posto bit će do kraja godine ostvarena na 2,6 posto. Poljoprivrednicima će se dodijeliti 250 milijuna kuna, vjerojatno za poticaje zbog povećanje proizvodnje te financiranje trajnih nasada i investicija. Oko 290 milijuna kuna uložit će se u obrazovni sektor. Uz ostalo, za ostvarivanje projekta “Srednja škola za sve”, odnosno za besplatne udžbenike, prijevoz i domski smještaj srednjoškolaca. Nerazvijene općine dobit će poticaj od 70 milijuna kuna, a isto toliko raspodijelit će se na pripremu ostvarenja Zaštićenog ekološko-ribarskog pojasa. Dio novca namijenjen je plaćanju obveza pripadnicima MUP-a i drugih državnih službi, koji su u sudskim postupcima ostvarili prava iz kolektivnih ugovora (prekovremeni rad, božićnice, regresi…), koja im je suspendirala bivša koalicijska vlada. Dio novca je već plaćen, a za tu namjenu ove godine još treba izdvojiti oko 400 milijuna kuna. Ne treba sumnjati da će se povrat tog novca često spominjati u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji. Premijer Sanader u govoru na saboru HDZ-a najavio je i povećane izdatke za demografsku politiku od oko 100 milijuna kuna. Dio novca od viška prihoda ostavit će se kao rezerva za eventualne iznenadne događaje i poremećaje na tržištu. No prema punjenju proračuna u prvom dijelu ove godine, rastu proizvodnje i potrošnje koja je proizvela gospodarski rast od sedam posto u prva tri mjeseca, nacionalna ekonomija bez velikih bi problema trebala podnijeti rebalansom povećane rashode.

Novi pravilnik
Prema predviđanju Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta, rast u prvom polugodištu mogao bi biti veći od šest posto i na godišnjoj razini ostati oko šest posto. Time bi za jedan posto bila nadmašena nedavna “konzervativna” procjena ministra Šukera. Više novca u džepovima zaposlenih zbog povećanja naknada očuvat će stabilnom rast osobne potrošnje (u prva tri mjeseca 7,1 posto), i to je jedan od generatora rasta. Od prvog srpnja vrijedi novi pravilnik Ministarstva financija kojim se iznos godišnjeg neoporezivog dohotka povećava sa 2000 na 2500 kuna što će isto ostaviti dio prihoda zaposlenima. Dobre rezultate bilježe turizam i promet, povećavajući porezne prihode. U prva tri mjeseca prihodi od poreza na dodanu vrijednost imali su rast od 11,2 posto na godišnjoj razini, a prihodi od trošarina rasli su po stopi od 7,9 posto. Rast hrvatske ekonomije potiče i dobra situacija u okruženju. U Srbiji, primjerice, kvartalni rast BDP iznosi 8,7 posto, u Sloveniji je 7,3 itd. Lovrinčević je tu vezu ilustrirao primjerom Makedonije: tamo je industrijska proizvodnja rasla 11 posto. Prema njegovim riječima, Makedonija svoju robu i sirovine prema Europskoj uniji i iz nje mora provesti preko Hrvatske koja takvom “položajnom rentom” pojačava i svoje statističke pokazatelje.

U rebalansu za dugove zdravstva 1,2 mlrd. kuna

Dugovi zdravstva - 1,2 milijarde kuna
Dugovi iz kolektivnih ugovora - 400 milijuna kuna
Obrazovanje i znanost - 291 milijun kuna
Poljoprivreda - 250 milijuna kuna
Veći regresi i božićnice - 143 milijuna kuna
Demografska politika - 100 milijuna kuna
Nerazvijene općine - 70 milijuna kuna
Priprema ZERP-a - 70 milijuna kuna

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!