Zdravko Jelčić: Poduzetnike treba rasteretiti velikog dijela troškova države jer oni dovode do nekonkurentnosti hrvatskih proizvođača

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 21. veljača 2017. u 13:11
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Grad Požega, nekoć poznato trgovačko i obrtničko središte, danas se suočava s poteškoćama poput postavljanja adekvatnih poduzetničkih zona.

U organizaciji Poslovnog dnevnika, grada Požege i Udruge gradova u utorak je u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Požegi održan okrugli stol o ulozi gradova u razvoju poduzetništva i EU fondovima. Kako su u uvodnim obraćanjima istaknuli gradonačelnik Požege Vedran Neferović te gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk događaji poput ovoga važni su kao mjesto razmatranja okolnosti u kojim se pojedino lokalno gospodarstvo trenutno nalazi, ali i pronalaska rješenja za ubrzanje razvoja.

Grad Požega, nekoć poznato trgovačko i obrtničko središte, danas se suočava s poteškoćama poput postavljanja adekvatnih poduzetničkih zona. U tome ipak valja istaknuti jednu važnu karakteristiku lokalnih gospodarstvenika, naglasio je gradonačelnik Neferović, a to je da su do sada preživjeli svaku prepreku. „Grad bez poduzetničke zone ne može govoriti da je stimulativan. Iako su dvije poduzetničke zone definirane, nismo imali dovoljno zemljišta u svom vlasništvu. Radi se o problemu koji datira od 2009. godine, odnosno u konačnici govorimo o pitanju efikasnosti u rješavanju sporova“, dodao je. Ukorak s time, dok se situacija ne iskristalizira, gradska uprava poduzetnicima nastoji pomoći u okviru vlastitih mogućnosti, no one imaju određen doseg. „Nismo fiskalno dovoljno jak grad da bismo se mogli odreći većeg dijela prihoda, ali na godišnjoj razini male i srednje poduzetnike subvencioniramo koliko možemo jer smo primijetili i da nedostaje obiteljskih tvrtki od 30 do 50 zaposlenih kakvima obiluje sjever zemlje. Iako je građevinski sektor uspješan u povlačenju sredstava, velika prepreka našem razvoju je nemogućnost kandidiranja tvrtki s većim brojem zaposlenika na natječaje EU fondova“, naglasio je. Ukazao je i na specifičan zemljopisni i prometni položaj Požeško – slavonske županije koja utječe na stanje, ali i činjenicu da trenutno broje 1300 nezaposlenih osoba. „Neprekidno organiziramo tečajeve i projekte prekvalifikacija u zanimanja koja su potrebna na tržištu rada i time nastojimo anulirati nezaposlenost, no odaziv nije u skladu s onime što nudimo“, pojasnio je Neferović okolnosti u kojima se požeško gospodarstvo nalazi.

Detaljnije o uvjetima poslovanja i rasta u Požeško – slavonskoj županiji govorio je predsjednik uprave požeške drvoprerađivačke tvrtke Spin Valis koja se smatra jednim od najvećih proizvođača u Hrvatskoj, Zdravko Jelčić. Ovom je prilikom poručio i da je rast hrvatskog BDP-a u posljednje dvije godine rezultat velikog utjecaja okruženja, pri tome misleći na nisku cijenu nafte, deflaciju, inozemnu potražnju i turizam. „Nije se previše toga promijenilo u konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoza. Učinjena su premala olakšanja poslovanja poduzetnika, a potrebne su nam skokovite promjene i veliki pomaci ako želimo dugoročan i stabilan rast“, kazao je. U skladu s time, naglašava, potrebni su ravnomjerni regionalni razvoj i politika zapošljavanja mladih, zatim racionalna i dugoročna strategija brzog aktiviranja nacionalnog resursa i to neaktiviranog poljoprivrednog zemljišta i šumskih resursa, kao i žurno redefiniranje statističkih regija. „Također, poduzetnike treba rasteretiti velikog dijela troškova države jer oni dovode do nekonkurentnosti hrvatskih proizvođača. Od 2008. godine u RH je do danas izgubljeno 60 tisuća radnih mjesta u prerađivačkoj industriji. Održiv i trajan rast BDP-a ne može biti na turizmu već na proizvodnjama bazirane na domaćim imputima za izvoz sa visokom dodanom vrijednošću“, rekao je. Osvrnuo se i na problem tvrtki koje imaju preko 250 zaposlenika i koje ne mogu računati na mnoga sredstva iz EU fondova jer su takve prilike od iznimne važnosti za pokretanje gospodarstva. „Spin Valis do novca iz EU fondova ne može doći zbog ograničenja i kao posljedica ostaje neiskorišten potencijal koji smo imali na raspolaganju. Tome usprkos, u sljedeće dvije godine za inovacije i poboljšanje proizvodnje, a sve u skladu s europskim ekološkim direktivama, namijenili smo ulaganja veća od 11 milijuna eura. Naš je cilj aktivnije sudjelovanje u procesu stvaranja konkurentnog proizvoda i potaknuti bolje poslovanje, a time i otvaranje novih radnih mjesta“, zaključio je Jelčić. 

Komentirajte prvi

New Report

Close