'Zbog visokih poreza nemamo za veće plaće'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ugostitelji traže hitan sastanak s predstavnicima Vlade s ciljem rasterećenja poslovanja.

Koordinacija ugostitelja Hrvatske zatražila je u utorak hitan sastanak s predstavnicima Vlade s ciljem poreznog rasterećenja turizma i ugostiteljstva, kako bi se omogućio rast plaća i ublažila kadrovska kriza, olakšao rad poduzetnicima i podigla konkurentnost sektora u odnosu na druge zemlje Mediterana. Ugostitelji tvrde da se nalaze pred potpunim kolapsom, te traže da se uvjeti poslovanja vrate na one iz 2015. kad je primijenom Strategije turizma smanjen PDV na 13 posto, što je dalo zamah ulaganjima i dizanju kvalitete.

“Imamo apsolutno najvišu stopu PDV-a na pripremu i posluživanje hrane na Sredozemlju i jednu od najviših stopa u Europskoj uniji. Tražimo hitno smanjivanje te stope na 13 ili 10 posto, kao i ukidanje poreza na potrošnju od 3 posto s kojim nam porezno opterećenje zapravo iznosi 28 posto prihoda, te ukidanje poreza na napojnicu. Takvo porezno opterećenje nas onemogućava da adekvatno platimo domaće radnike koje želimo zapošljavati umjesto stranaca. Prihod nam je kroz visoke poreze i davanja praktički nacionaliziran, a svi rizici i obveze ostaju nama”, pojasnio je predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja Marin Medak.

 

3 posto

iznosa ukupnog prihoda hrvatskih ugostitelja čini neto dobit

Inicijativa ugostitelja naime sada je prerasla u aktivnu Koordinaciju ugostitelja Hrvatske koja se jučer prvi put našla u punom sastavu, s članovima od Međimurja do Dubrovnika, a na jučerašnjem sastanku imali su i podršku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Hrvatske udruge turizma i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije Vedran Jakominić iznio je podatak Fine prema kojem je nešto više od 120 tisuća poduzetnika lani imalo 883 tisuće zaposlenih, oko 680 milijardi kuna prometa, uz 22 milijarde kuna dobiti, što je tri posto.

“Ako usporedimo raspodjelu ugostiteljskog prometa u Hrvatskoj i u usporedivim mediteranskim zemljama, ukupan udio države i radnika u prometu je gotovo istovjetan (59% naspram 58%), a radnik kod nas dobije točno 50 posto iznosa koji bi mogao dobiti, i cjelokupnu razliku prisvaja država. Jasno je da novac nije kod nas”, objašnjava Jakominić. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!