Zbog uvoza namještaja olabavio izvozni bum

Na strana tržišta u 9 lanjskih mjeseci plasirali robu za 931 milijun eura/Fotolia Na strana tržišta u 9 lanjskih mjeseci plasirali robu za 931 milijun eura/Fotolia

Ukupno je uvezeno 525 milijuna eura vrijednih proizvoda, više od polovice iznosa čini namještaj.

Ovih dana istječe rok drvoprerađivačima za prijave na natječaj Hrvatskih šuma za raspodjelu drvne sirovine, kojim se uvode nova pravila favorizirajući proizvođače namještaja i tvrtke s visokim stupnjevima finalizacije proizvoda, te male proizvođače na ruralnim područjima, a uvjet za isporuku bit će i prilaganje faktura o prodanim proizvodima kojima će se nastojati bolje kontrolirati poštivanje ugovora o prodaji drva. 

Nova pravila "igre" dati će vjetra u leđa proizvođačima u ovom dominantno izvozno orijentiranom sektoru, koji se u posljednjih pet godina nakon recesije snažno diže i oporavlja, a i najnoviji podaci o robnoj razmjeni u 2018. pokazuju nastavak tog pozitivnog trenda. Službena državna statistika bilježi rast izvoza drvne industrije u prva tri lanjska tromjesečja ukupno za 5 posto, a na strana tržišta plasirano je proizvoda u vrijednosti od 931 milijun eura. No, premda je ova djelatnost idalje hrvatski sektorski lider s pozitivnom izvozno-uvoznom bilancom, ipak lagano kopni visoka pokrivenost uvoza izvozom.  Lani je u devet mjeseci indeks pokrivenosti bio 177 posto, a statistike iz ranijih godina pokazuju da je taj odnos bio osjetno bolji, te pada iz godine u godinu.

Izvozne pomake, naime, prati i sve veći uvoz, koji je u tri lanjska kvartala bio trostruko snažniji od uvoza, 15 posto. Ukupno je uvezeno 525 milijuna eura vrijednih drvnih proizvoda, pri čemu više od polovice tog iznosa čini namještaj, za razliku od hrvatske izvozne slike u kojoj drvna sirovina i proizvodi manjeg stupnja finalizacije čine dvije trećine ukupnog "skora". Najveća zasluga uvoznom rastu, smatra Marijan Kavran, direktor Drvnog Klastera, pripada idalje švedskom trgovcu namještaja Ikei, koja od početka rada odlično posluje u Hrvatskoj i širi poslovanje, a što se popratno održava i na robnu razmjenu drvnog sektora. U međuvremenu ulaze na tržište i neki drugi lanci poput primjerice turskog  Dogtasa, ali je rast uvoza uočljiv i u dijelu drva i drvnih proizvoda.

 

3 posto

pao je izvoz namještaja u prvih devet mjeseci 2017. u odnosu na isto razdoblje 2016. godine

Pojedinačno najviše se iz te grupe proizvoda iz drugih zemalja uvozilo drvo rezano i piljeno po dužini, ukupno 240 tisuća tona vrijednosti 85 milijuna eura što je na godišnjoj razini rast od 27 posto, dok je rijetki proizvod drva koji bilježi pad uvoza potpuno neobrađeno drvo. Uvezeno ga je u lanjskih devet mjeseci 39 tisuća tona vrijednosti 5 milijuna eura, što je oko 20 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Iz Hrvatske je, s druge strane, lani izvezeno 895 tisuća tona trupaca obrađenih piljenjem po dužini, vrijednih 309 milijuna eura i na godišnjoj razini taj je izvoz povećan za 9 posto, dok je izvezeno 257,5 tisuća tona neobrađenog drva vrijednog 27 milijuna eura. Ukupno gledajući, iz Hrvatske je izvezeno samih trupaca u vrijednosti većoj od gotovog proizvoda. U devet mjeseci proizvođači su plasirali na strana tržišta namještaja u vrijednosti od 292 milijuna eura, a rezultat je ispod razine ostvarene u devet mjeseci 2016., za 3 posto.

Ukupnom izvoznom rastu u prošloj godini pripomogao je, dakle, rast drva i manje obrađenih proizvoda, koji je povećan za 9 posto. Upravo stoga u novim kriterijima za raspodjelu drvne sirovine proizvođači namještaja očekuju da će dobiti zamaha. Ipak, Kavran je oprezan i ocjenjuje kako efekte novog sustava nije realno očekivati već u prvoj godini primjene. Potrebno je da proizvođači usklade svoje kapacitete i sigurno je da će oni koji su već spremni brže osjetiti pozitivne pomake.

Pomak je, napominje, realan u narednim godinama, no u Drvnom klasteru smatraju i da sama nova pravila koja provode Hrvatske šume neće biti dostatan poticaj.  Već sad, ističe Kavran, treba započeti s Vladom i resornim ministarstvima raditi na osmišljavanju novog sustava ciljnog ulaganja u drvnoj industriji, jer je potrebno poticati nove inovativne proizvode i nove tehnologije u drvnoj proizvodnji. Više reda i usmjerenost na osiguravanje više sirovina za proizvodnju finalnih proizvoda vodit će ka boljim rezultatima u sektoru, no još imamo dosta za raditi da bi došli do idealnog sustava razvoja u drvnoj industriji. 

Komentari (2)
  • borsa
    borsa 19:19 31.1.2018.

    Tu kad netko posadi dvije gredice luka oscilira gdp

  • praviptf
    praviptf 19:05 31.1.2018.

    dobro koja je filozofija proizvesti namještaj da trebaju poticaji? ali to u ikei su ionako pokupovali “turistoprimci”. past će to brzo :D

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!