Dok je Zagreb redovito nosio trećinu novoizgrađenih stanova u Hrvatskoj i (još) čini polovicu tržišta nekretninama, taj se trend očito počinje mijenjati i investitori bježe od stanogradnje u Zagrebu, u kojem stoje tisuće neprodanih stanova. Dokazuju to i izdana odobrenja prema kojima je Zagreb zabilježio pad predviđenih stanova za gradnju u prvih devet mjeseci od nevjerojatnih 62 posto.

Ništa od oporavka
Iako je trend manje planiranih novih stanova prisutan i u Hrvatskoj, na državnoj je razini ipak zabilježen pad od “samo” 21 posto. U glavnom gradu je prema dozvolama predviđena gradnja samo 1589 novih stanova, što je brojka koja se ne pamti u ovom tisućljeću. Hrvatska prema istom kriteriju bilježi planiranu gradnju nešto više od 12.000 stanova. Tijekom godine analitičari su očekivali da će se trend pada novih odobrenja u Zagrebu ipak zaustaviti, ali se sada do kraja godine ne očekuje oporavak. Podaci o predviđenim novim stanovima neće se osjetiti još nekoliko mjeseci u realnom sektoru građevinarstva i pratećim industrijama, ali one su jasan pokazatelj da će se sljedeće godine u Zagrebu graditi izuzetno malo stanova, a samim time past će i opseg posla. Investitori sada završavaju stanove koje su počeli graditi još prošle godine i Zagreb bi u 2009. trebao dobiti na tržištu oko osam tisuća novih stanova, ali nakon toga slijedi zatišje i ako ne dođe do promjene u povećanju prometa, onda će vrlo vjerojatno doći do kraha stanogradnje kakvu smo poznavali. Posredno će zaustavljanje stanogradnje utjecati i na proračun Grada Zagreba koji je samo od komunalnih doprinosa posljednjih godina uprihodio godišnje između 400 i 500 milijuna kuna. “Nikad više neće se ponoviti ni u Zagrebu ni u Hrvatskoj povećanje gradnje koje je trajalo posljednjih nekoliko godina, kao ni takve stope rasta cijena. Imali smo euforiju, sada smo u fazi otrježnjenja, a čeka se stabilizacija. Teoretski se može dogoditi da 2011. ili 2012. godine dođe i do povećanja cijena stanova zbog manjka ponude, ali sve će ovisiti o tome hoće li se sadašnji stanovi prodati sljedeće godine. Logično je da investitori bježe od novih projekata, ali to će dugoročno stvoriti velike probleme građevini”, kazao je Irhad Meheljić iz Uprave Grawe nekretnina.

Poziv bankama za pomoć
Dobrom stranom smatra profiliranje kvalitetnih projekata i završetak arhitektonski i urbanistički loše uklopljenih i oblikovanih zgrada, ali ipak upozorava da će bez pomoći banaka ili države tržište biti u rasulu. “Najgore je zadržavanje statusa quo u kojem prodaja pada, a novih projekata nema. Kako bi se potaknula sigurnost kod kupaca, banke bi trebale ponuditi fiksnu kamatu na barem pet godina ili država osnovati jamstveni fond”, zaključio je Meheljić. Slično razmišlja i Dubravko Ranilović, suvlasnik agencije Kastel i predsjednik Udruženja za posredovanje nekretninama pri HGK. “Nedostatak nove gradnje veći je problem od neprodanih stanova. Pad koji se vidi po izdanim odobrenjima pogodit će građevinu i prateće djelatnosti kao val u idućem razdoblju. Financiranje se ne smije obustaviti i potrebni su i dalje kvalitetni projekti koji imaju kupce jer kriza nije prilika za odustajanje, nego poticaj da se radi bolje”, kazao je Ranilović.