Termoelektrana na biomasu u općini Koprivnički Ivanec pokraj Koprivnice još je daleko od završetka unatoč tome što je tvrtka E-two energy dobila sve potrebne dozvole za početak gradnje i stavljanja energane u funkciju.

Lokalne vlasti tvrde da su napravile sve što je u njihovoj moći da tvrtki omoguće gradnju, no čini se da je stvar zapela na višoj razini, u Zagrebu u kancelarijama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) jer tvrtki treba dio državne zemlje, uz postojećih 30 hektara koje je ranije otkupila. "Planiramo sagraditi i 15 hektara modernih staklenika za proizvodnju rajčica, krastavaca i paprike koristeći otpadnu toplinu iz termoelektrane", kaže Tomislav Bekavac iz E-two energyja, tvrdeći da bi samo u staklenicima posao našlo 100-150 ljudi te bi povrće prodavali u Hrvatskoj i na jugu Njemačke. Da bi mogli otvoriti staklenike, trebaju otkupiti ili dugoročno unajmiti zemljište kojega je dio u državnom vlasništvu.

"Zemljište za staklenike je identificirano, ali do ovoga trenutka nismo ga uspjeli otkupiti ili dugoročno unajmiti. Komunicirali smo s DUUDI-jem te su nam objasnili da je kupnja ili najam zemljišta dug i složen proces ako niste na listi Strateških investicijskih projekata", objašnjava Bekavac. A na listu strateških investicija ne mogu ući jer bez osiguranog zemljišta ne mogu dobiti kredit od banke i tako se vrte u krug. "Kako bismo zatvorili financijsku konstrukciju za staklenike, moramo osigurati zemljište. Smatramo da su staklenici savršen kandidat za Strateški investicijski projekt s obzirom na broj zaposlenih, osiguravanje proizvodnje povrća i visinu investicije", kaže Bekavac. Naime, prema promijenjenom tarifnom sustavu, minimalna ukupna godišnja učinkovitost postrojenja mora iznositi 50 posto ako želi dobiti povlaštenu cijenu, a prvotna planirana efikasnost postrojenja bila je tek 37 posto.

Da bi doskočili problemu, u E-two energyju su se odlučili na gradnju staklenika koji bi koristio toplinsku energiju kao nusproizvod proizvodnje električne energije te bi tako riješili uvjet od minimalnih 50 posto iskoristivosti. Marijan Štimac, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti Koprivničko-križevačke županije, kaže da je lokalna vlast učinila sve što je u njezinoj moći da osigura investiciju koja se procjenjuje na 80 milijuna eura. Općina Koprivnički Ivanec tražila je od države da joj prenese vlasništvo nad zemljom koju bi ili prodali ili dugoročno iznajmili, ali odgovor još nisu dobili. Za to su se vrijeme mijenjale agencije za upravljanje državnom imovinom te su svi zahtjevi ostali u ladicama. Danas je za to nadležan DUUDI, iz kojega do zaključenja broja nismo dobili odgovor na upit. Prema neslužbenim informacijama, ulagači iz Njemačke i Nizozemske spremni su se obratiti atašeima svojih zemalja kako bi upozorili na problem.

Prijašnjih se godina također spominjao tihi pritisak Njemačke na Hrvatsku da riješi problem njemačkih ulagača jer je energana imala veći broj protivnika koji su upozoravali na neke njezine nedostatke, poput ugrožavanja okoliša ili prevelike udaljenosti od dostatne količine biomase, pa bi sam dovoz iz daljih krajeva doveo u pitanje smisao smanjenja ugljičnih plinova. Ivanec je rodno selo bivšeg šefa HSS-a Josipa Friščića, pa je projekt po njemu dobio naziv "Friščićeva elektrana", koja se povezuje i s nizom članova HSS-a jer je ta stranka gurala projekt za obnašanja vlasti u tom kraju. TEKI, kako je ime projekta, snage je 20 megavata i dio energije će prodavati HEP-u. U elektrani bi posao trebalo naći oko 30 radnika. Prvotno je zamišljena da energijom opskrbljuje Podravku, ali su iz te kompanije ponudu odbili. Podravka je bila najglasniji protivnik gradnje termoelektrane u blizini pogona dječje hrane.

Upozoravali su na to da bi otpadne pare mogle štetiti higijeni proizvodnje u toj tvornici, posebno dječjoj hrani. No, E-two energy dobio je sve potrebne dozvole, pa i rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, tako da ga više nije moguće zaustaviti. "TEKI je sa svojih 20 megavata složen i velik projekt te mora poštovati iznimno stroga pravila i propise", kaže Bekavac. Tvrtka je s projektom započela 2009., a kako kaže Bekavac, dosad se dogodilo nekoliko većih promjena u propisima i regulativi zbog kojih su bile potrebne određene preinake projekta, promjene u dokumentaciji i dozvolama.

"Trebalo nam je nekoliko godina da se izborimo za ugovor o opskrbi sirovinom (Hrvatske šume) koji je prihvatljiv bankama. Prvi javni natječaji bili su poništeni, a za zadnji ugovor bila je potrebna duga procedura s rubrikom pitanja i odgovori kako bi ugovor, početkom 2013., postao prihvatljiv bankama. Tada nas je dočekalo i devetomjesečno birokratsko kašnjenje prilikom dopune okolišne dozvole potrebne za dopunu lokacijske. Možete probati zamisliti kako ovakvi događaji mogu utjecati na vremenski plan ili zatvaranje financijske konstrukcije", opisuje Bekavac. Zemljište za termoelektranu je kupljeno, a još čekaju odgovor za zemljište na kojemu bi se gradili staklenici. Bez njega neće moći početi s radom.