Unatoč velikom potencijalu arapskog turističkog tržišta i platežnim mogućnostima turista iz zemalja Arapskog poluotoka u ukupnom hrvatskom turizmu njihov je udjel za sada još zanemariv, a njegovom bi povećanju moglo pridonijeti veći broj smještajnih i ugostiteljskih objekata s halal certifikatom, jačanje promocije i imidža Hrvatske na tim tržištima te olakšavanje viznog sustava.

Takvi su zaključci proizašli iz prvog istraživanja o spremnosti Hrvatske za prihvat turista iz zemalja Arapskog poluotoka ili GCC-a (Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati-UAE) koje je prošle godine u Kataru i UAE-u proveo zagrebački Institut za turizam na uzorku od 280 ispitanika od kojih više od 95 posto nikada nije bila u Hrvatskoj.

O tom su istraživanju danas izvijestili iz tog Instituta i Hrvatsko-katarske udruge (osnovane prije dvije godine) dodajući da je provedeno u suradnji s ekonomskim fakultetima iz Katara i UAE.

Istraživanje je utvrdilo da je u Hrvatsku prošle godine ukupno iz zemalja GCC došlo tek 2.700 turista koji su ostvarili oko osam tisuća noćenja, i to većinom u Zagrebu (32 posto), a ostatak u četiri jadranske županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Istarska).

Više od 83 posto tih turista odsjelo je u hotelima četiri i pet zvjezdica, a kako su arapski turisti poznati po visokoj potrošnji (u prosjeku za 10 dana oko 13 tisuća američkih dolara) iz Hrvatsko-katarske udruge se pitaju zašto je tih turista u Hrvatskoj tako malo, za razliku od konkurentnih mediteranskih zemalja.

Odgovor su, kako kažu, dobili i iz istraživanja jer su ispitanici spominjali nedovoljnu promociju na GCC tržištima te prizvode hrvatskog turizma koji samo dijelom odgovaraju potražnji arapskih turista.

I vizni su sustav označili otežavajućim za više dolazaka jer državljani četiri od šest GCC zemalja (Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija i UAE) vizu za ulazak u Hrvatsku mogu dobiti samo u Egiptu, dok je to državljanima Katara i Omana nešto jednostavnije jer vizu mogu dobiti u Kataru.

Kako većina ispitanika nikada nije bila u Hrvatskoj koja, po njihovoj ocjeni, nije razvila ni prepoznatljiv nacionalni brend na tim tržištima, najčešće su je povezivali (i smještali) u kontekst drugih država poput Rusije, Jugoslavije, Bosne i Hercegovine pa i cijelih kontinentima, npr. Afrika ili Europa.

Ipak, asocijacije koje su ispitanici imali na spomen Hrvatske odnosile su se najčešće na prirodne ljepote, more, plaže i otoke, ali ih je samo 3 posto izjavilo da želi posjetiti Hrvatsku.

S druge strane, najviše žele posjetiti Tursku, Italiju i Španjolsku, čije ponude i najbolje poznaju.

Istraživanje se pozabavilo i obilježjima putovanja stanovnika GCC zemalja, pa je tako 32 posto ispitanika izjavilo da su prošle godine bar jednom putovali u destinacije izvan regije, a njih gotovo 30 posto i dva puta.

Većina ih je ili 63 posto svoja putovanja organizirala samostalno putem interneta, koji je za njih 36 posto i glavni izvor informacija o destinaciji, dok su to preporuke rodbine i prijatelja za nijih 20 posto.

Glavni motiv za odlazak na turističko putovanje je zabava (31 posto), što slijede nova iskustva i doživljaji (14 posto) te posjet rodbini i prijateljima (12 posto).

Na tim putovanjima 36 posto predviđenog budžeta troše za smještaj, za kupovinu oko 15 posto, a ostalo na zabavu, hranu i piće u restoranima te prijevoz.