Nakon višemjesečnih najava i priprema Zagrebački holding jučer je napokon predstavio srednjoročni program ulaganja u vodoopskrbni i odvodni sustav Zagreba. Od ove godine do kraja 2011. godine uložit će se ukupno 159,5 milijuna eura ili 1,17 milijardi kuna. Prema jučerašnjoj najavi, ulaganja čine tek prvu fazu, dok za cjelokupnu sanaciju i potpunu izgradnju obiju infrastrukturnih mreža treba do 2020. uložiti oko 5,5 milijardi kuna.

Konstrukcija ulaganja
Financijska konstrukcija za prvu osigurana je kombinacijom 60 milijuna eura kredita EBRD-a, 79 milijuna eura obveznica i 20,5 milijuna kuna sredstava Hrvatskih voda. Kako će se financirati sljedeće faze još nije poznato, ali su u Holdingu poručili da je osnovano povjerenstvo na čelu s Nevenom Mimicom koje će program kandidirati na natječaju i za dodjelu sredstava Europske unije. Od cijele investicije u prvoj fazi najviše će biti potrošeno ove godine, 497,4 milijuna kuna, i već se pripremaju natječaji za izvođenje radova, dok sljedećih godina vrijednost opada i dolazi na 111,2 milijuna kuna u 2011. godini. Ciljevi ulaganja u mrežu koja je u glavnom gradu u prosjeku stara 40 godina su smanjenje tehničkih gubitaka sa 35 na 20 posto, uvođenje centralnog sustava, izgradnja 13 kilometara magistralnih cjevovoda, 80 kilometara nove vodoopskrbne mreže i sanacija 65 kilometara postojeće. U odvodnji gradnja 125 kilometa kolektora, 60 kilometara kanalizacijske mreže oko vodocrpilišta, ukidanje oko tri tisuće septičkih jama. Godišnje uštede nakon ulaganja u vodoopskrbu su procijenjene na dva milijuna eura. Iako leži na vodi, Zagreb gubi ukupno 45 posto vode koju podigne iz bunara, a osim tehničkih gubitaka 10 posto otpada na ilegalne priključke. Tako je Zagreb u 2006. godini ukupno podignuo 112,8 milijuna kubičnih metara vode, a naplatio samo 68,8 milijuna kubika. Procjena je da je samo na električnoj energiji utrošenoj za dizanje vode izgubljeno 10 milijuna kuna. “Svaki zastoj u ulaganju danas multiplicira gubitke i traži mnogostruko veća ulaganja u budućnosti”, rekao je član Uprave Holdinga Jadranko Husarić koji od sljedećeg tjedna odlazi na čelno mjesto Hrvatskih voda. Ulaganja su povezana i s nedavnim poskupljenjima kada je cijena vode za građanstvo s pročišćavanjem dosegla 11,85 kuna, a za pravne osobe nevjerojatnih 28,7 kuna za kubični metar. “Poskupljenje vode se događa zbog otplate kredita.

Poseban račun
Novac ćemo prikupljati na posebnom računu i svi će građani moći vidjeti na našim internetskim stranicama stanje prihoda. Rashode ćemo transparento prikazati kroz javne nabave. Vjerujemo da ćemo na taj način izbiti dosta argumenata onima koji nas kritiziraju zbog poskupljenja“, rekao je predsjednik Uprave ZG holdinga Slobodan Ljubičić. Gradonačelnik Milan Bandić poručio je također da se u vodoopskrbni sustav mora ulagati, pa makar donosili i nepopularne mjere poput poskupljenja. U 21. stoljeću još 60.000 Zagrepčana nema pristup javnom vodovodu, a 125.000 kanalizaciju. Prvom fazom ćemo taj broj smanjiti, a na kraju bi svi trebali biti priključeni na infrastrukturu. Sve manje košta nego da za koju godinu nemamo vodu iznad petog kata. Stanovnici u rubnim dijelovima grada sada su građani drugog reda jer plaćaju porez i prirez, a nemaju vodu i odvodnju”, rekao je Bandić. Nakon prve faze ulaganja vodu bi trebalo dobiti 30.000 stanovnika, a odvodnju 40.000. Sljedeći bi tjedan u Zagrebačkom holdingu trebali predstaviti ulaganje u plinofikaciju od sredstava obveznica koje su lani prodane u Londonu.

Financijska konstrukcija ulaganja 2008. – 2011.

79 mil. eura – sredstva obveznica
60 mil. eura – kredit EBRD-a
20,5 mil. eura – sredstva Hrvatskih voda