U Zagrebu je oko 4,5 tisuće korisnika umirovljeničkih domova u starijoj životnoj dobi, a gradnjom 10-ak novih Grad ih planira primjereno smjestiti još tri tisuće. Prema riječima voditeljice Odsjeka za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove pri Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Ljiljane Vrbić, zanimanje za te domove je veliko, o čemu svjedoči i sedam tisuća molbi starijih sugrađana za smještaj u dom. “Budući da su sadašnji domovi smještajno nedostatni, Grad je počeo projekt gradnje novih domova, posebno u gradskim četvrtima u kojima nema umirovljeničkih domova pa stoga kani graditi 10 novih na tim područjima”, kazala je Vrbić. Napomenula je kako prednost u gradnji novih umirovljeničkih domova imaju Trešnjevka-jug, Donja Dubrava, Podsljeme, Stenjevec, Brezovica i Sesvete, gdje postoji samo jedan, i to privatni dom umirovljenika. Vrbić je izvijestila kako je najviše uznapredovala realizacija Doma umirovljenika u Markuševcu jer je proveden natječaj za idejno-urbanističko rješenje doma za 80 osoba na stalnom i 20 osoba na dnevnom boravku. Sada se pronalaze prikladne parcele za gradnju ostalih domova, navodi i dodaje kako u jednom domu može biti smješteno najviše do 200 osoba. To znači da Zagreb, želi li smjestiti tri tisuće umirovljenika, mora izgraditi više od 10 domova, napominje Vrbić. Dugačke liste čekanja i brojku od 7000 molbi za smještaj u neki od gradskih umirovljeničkih domova ocjenjuje nerealnima jer su, kaže, utvrdili da je među njima i dvostrukih molbi zato što jedna osoba može predati zahtjev u više domova, a nerijetko se zahtjev, kako navodi, predaje zbog vlastite sigurnosti. Kao jedan od razloga što se umirovljenici prijavljuju u gradske domove Vrbić navodi i to što su gradski domovi, unatoč poskupljenju od pet do 20 posto, dvostruko jeftiniji od privatnih. Naglašava i kako Grad kani u što većoj mjeri osigurati poludnevni boravak u domu ili pak usluge u kući za starije građane, poput dostave hrane, jer je trajni najskuplji oblik smještaja, ali i zato što je humanije da starija osoba što dulje ostane u svojem kućnom okružju dok god može. Tako će, primjerice, na Črnomercu biti uređen negdašnji restoran s velikom kuhinjom za dnevni smještaj 50 korisnika, što je svojevrstan “prijelazni oblik” do trajna smještaja u dom.
(H)