Zadar na turističkom ‘face liftingu’: procvat hostela i pansiona

Autor: Andrina Luić,VLM , 25. srpanj 2012. u 22:00

Gosti koji stižu mahom niskobudžetnim letovima velikim su dijelom razlog što se u Zadru u samo godinu dana otvorilo šest privatnih hostela

Nedavna izjava ministra Veljka Ostojića da je budućnost hrvatskoga turizma u privatnom smještaju, malim obiteljskim hotelima i pansionima, potpuno se podudara s trenutačnom slikom zadarske turističke ponude. Snježana Dražina iz Hrvatske gospodarske komore, zadužena za sektor turizma, kaže da Zadarska županija ima specifičnu situaciju jer se na hotelski smještaj na kakav smo naviknuli odnosi samo od 10 do 12 posto. Visokih 60 do 70 posto smještajnih kapaciteta odnosi se upravo na privatne objekte razvrstane u male obiteljske hotele, pansione, hostele, apartmane i kampove.“Od Domovinskoga rata promijenila se struktura zarađivanja. Proizvodnja je propala, izgubljeno je na stotine radnih mjesta, velikih hotelskih kuća ni prije nije bilo puno i možemo reći da je ljude sila natjerala na to da se bave turizmom. Ali očito su svi zadovoljni jer iz godine u godinu bilježimo sve više zahtjeva za podizanje kategorizacije i otvaranje novih objekata”, objašnjava Snježana Dražina. Prema podacima županijskoga Ureda za turizam, samo u posljednjih godinu dana registrirano je 2475 novih kreveta, a ukupno je zaprimljeno šestotinjak zahtjeva.

Turisthotelov projekt
U subotu se na zadarskoj Kalelargi otvara boutique hostel Forum, koji se reklamira se kao mjesto “s najljepšim pogledom na svijetu”. Nives Kalac, direktorica hostela Forum, kaže kako se situacija u tzv. omladinskom turizmu promijenila posljednjih godina te da se Turisthotel prilagodio svjetskim trendovima. “U hostelima više ne odsjedaju siromašni studenti i srednjoškolci nego mladi poslovnjaci, profesori, umjetnici, novinari željni novih i drukčijih izazova”, objašnjava. Stoga je u izradi projekta naglasak stavljen na socijalizaciju gostiju jer je u hostelu bitna interakcija između osoblja i gosta.Hostel ima 110 kreveta u 37 dvokrevetnih i četverokrevetnih soba. U svakoj je sobi sanitarni čvor i priključak na bežični internet, a dvokrevetne sobe imaju televizore. U središnjem je dijelu zajednička blagovaonica s malim kućanskim aparatima, tako da će gosti sami moći pripremiti neki manji obrok, a klasičan doručak bit će u standardnoj ponudi. Ističu kako nude i jedinstvenu uslugu: domaćina hostela koji će gostima biti na usluzi od 0 do 24. Hostel Forum uređen je u boutique stilu, a interijer su osmislili arhitekti Lea Pelivan i Toma Plejić iz zagrebačkoga studija UP. Cijeli projekt vrijedan je oko milijun i pol eura i to je novac, ističe direktorica Nives Kalac, za koji Turisthotel nije dizao kredit, nego je u posao ušao s vlastitim sredstvima.

Pansioni izvan centra
Zanimljivo je, kaže Vesna Colić, voditeljica Odsjeka za turizam i pomorstvo pri Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji, da u posljednje vrijeme zahtjevi za registraciju dolaze iz rubnih gradskih naselja koja prije nisi bila poznata po turističkoj djelatnosti.Zoran Knežević vlasnik je pansiona u zapadnome dijelu grada. Iznajmljivanjem soba još su se 1969. počeli baviti njegovi roditelji, a on i supruga posao su preuzeli prije 15-ak godina. Proširili su obiteljsku kuću i od početne tri danas imaju osam dvokrevetnih klimatiziranih soba s bežičnim internetom, TV-om, kupaonicom. Podigli su kategorizaciju i od iznajmljivača soba preregistrirali se u vlasnike pansiona s tri zvjezdice. U manjem objektu pokraj kuće smještena je recepcija koja je otvorena od sedam ujutro do ponoći.“Turizam kakvim su se bavili moji roditelji i ovo što mi radimo potpuno se razlikuje, gotovo i nemaju dodirnih točaka. Bilo nam je jasno da smo kao iznajmljivači soba utopljeni u moru jednolične ponude i da će takva biti i zarada. Kad smo otvorili pansion, gostima smo nudili doručak, a sada on nije u stalnoj ponudi, ali postoje kuhinja i prostor gdje gosti sami mogu spravljati jednostavnija jela. Opremom soba, kuhinje i santarnih čvorova morali smo zadovoljiti sve propisane uvjete za pansion, što redovito kontrolira sanitarna inspekcija”, objašnjava Knežević.



Hostel Forum/PXL

Nema više ‘friziranja’
Porez i sva davanja državi plaća paušalno, svaka tri mjeseca, i dosad nije imao problema ni s poreznicima ni s turističkom inspekcijom. Kaže da je sada mnogo više reda u pružanju turističkih usluga, ali i plaćanju obveza prema državi. Sjeća se vremena kad se taj posao radio poluilegalno, kad su se “frizirali” podaci o noćenjima i gostima.“Naravno, i danas velik dio iznajmljivača radi na crno, ali to nije ozbiljno bavljenje turizmom. Oni koji goste na cesti vuku za rukav igraju na kratke staze”, smatra Knežević. Kao vlasnik pansiona i osoba koja se legalno bavi tim poslom reklamira se na mnogim svjetskim turističkim stranicama pružatelja takvih usluga, što mu donosi dodatnu sigurnost da će uvijek imati stopostotnu popunjenost. Na takvim stranicama gosti mogu ocijeniti uslugu u njegovu pansionu i ako su bili zadovoljni, to mu je dodatna reklama. Dosad, ističe, nije imao negativnih kritika. Radno vrijeme pansiona prilagodili su niskobudžetnim letovima koji u posljednjih desetak godina od ožujka do studenoga u Zadar dovode sve više gostiju.



Zoran Knežević/PXL

Sve dulja sezona
I Snježana Dražina ističe da su mladi koji u Zadru ostaju jednu do dvije noći, a najviše dolaze zrakoplovima iz zapadne Europe, u velikoj mjeri utjecali na ponudu smještaja i iz mrtvila probudili središte Zadra.“To je trend u cijeloj Europi i dobro je da smo se i mi prilagodili. Struktura gostiju se promijenila, razvija se destinacijski menadžment, pa je logično i da se smještajni kapaciteti mijenjaju. Takav pristup produljuje sezonu jer se koncepcija ponude ne zasniva samo na moru, suncu i kupanju. Idealan za to je razvitak hostelskog i pansionskog turizma, pa ne čudi što se u Zadru u samo godinu dana otvorilo šest privatnih hostela. I Turisthotel, najveća turistička tvrtka u Zadarskoj županiji, otvaranjem hostela uvodi novost u dosadašnjoj ponudi”, kaže Dražina. Naravno, dodaje, Zadar nije izgubio ni goste koji na odmoru ostaju tjedan i više dana, koji traže hotele s pet zvjezdica, različite sadržaje za djecu, rekreaciju, sport, opuštanje i zabavu, udaljene od gradske vreve i buke. Posebna su kategorija i turisti koji željni mira i opuštanja za odmor biraju zadarsko zaleđe, gdje se također sve više ljudi okreće turizmu nudeći seoski mir i blizinu svih gradskih sadržaja.

Otočne investicije ostale na najavama

Ništa još od hotela u Preku i pretvaranja tvornice u hotel u Saliju
Za razliku od šarolike smještajne ponude u Zadru i okolici, na otocima je slika posve drukčija. Najrazvijeniji i Zadru najbliži otok Ugljan nema hotela, ponuda se svela na apartmane u kućnoj radinosti, poneki pansion ili mali kamp i dvije marine. Tvrtka iO Adria koju je 2005. osnovao britanski investicijski fond Jupiter Fund Management još je 2008. najavila gradnju luksuznog hotela u Preku sa 50 soba i 60 apartmana vrijednih 15 milijuna eura. Kako nam je potvrdila Danijela Filipčić iz odnosa s javnošću iO Adrije, projekt nije tekao prema planu zbog otežana zatvaranja financijske konstrukcije. Iako je u svibnju 2010. objavljeno da su pregovori vezani uz dobivanje kredita u završnoj fazi, iO Adria još nije pronašla banku koja bi pratila razvoj projekta. Unatoč tome, ističu, ne odustaju od projekta. Na Dugom otoku situacija je slična. Turizam se uglavnom oslanja na nautičare, privatne iznajmljivače i hotelsko naselje u Božavi. Nakon 11-godišnjeg traženja papira nedavno je izdana dozvola za otvaranje kampa u Velom Ratu, pa će od sljedeće sezone sjever otoka obogatiti smještajnu ponudu. Željko Kerum postao je 2008. vlasnik stare upravne zgrade Tvornice ribljih prerađevina Mardešić u mjestu Sali. Najavio je da će je pretvoriti u hotel s četiri zvjezdice. Za devet milijuna kuna kupio ju je na licitaciji na Trgovačkom sudu u Zadru, ali dalje od toga nije se otišlo.

Promet prepolovljen

Petrčani žale za Gardenom
U šest godina održavanja Garden festivala Petrčane pokraj Zadra od mjesta poznatog po mirnom obiteljskom odmoru prometnule su se u središte klupske zabave za tisuće mladih koji su dolazili iz zapadne Europe, a najviše iz Velike Britanije. Svaki kvadrat slobodnog prostora preko noći se pretvarao u apartman, sobu, trgovinu, kafić, konobu… Gosti nisu bili izbirljivi, svakog ljeta bilo ih je sve više, svi su profitirali i bili zadovoljni. Prema neslužbenoj procjeni, u mjesec dana festival je pohodilo između 10 i 15 tisuća mladih, a obrnulo bi se milijun kuna. Ovoga ljeta Petrčane su prazne, promet se prepolovio, Garden festival promijenio je domaćina i odselio se u Tisno. Neki su odahnuli, “vratio im se mir”, ali većina je nezadovoljna jer apartmani zjape prazni, a gosti iz hotela Pinija ionako nikad nisu bili dobri izvanpansionski potrošači.

Komentirajte prvi

New Report

Close