Zaba krenula naplatiti pa ipak prolongirala jamstvo Brodosplitu

Autor: Jadranka Dozan , 02. srpanj 2014. u 22:01
Nizozemci su raskinuli ugovor s Brodosplitom/Ivo Čagalj/PIXSELL

U prodaji broda vjerojatno će se prvo ići upravo prema nizozemskoj kompaniji, koja će sigurno htjeti profitirati.

Kad je prije približno tri tjedna objavljeno da je nizozemski Jumbo Shipping jednostrano raskinuo ugovor sa splitskim Brodosplitom zbog isteka (i) produljenog roka za isporuku jednoga od dvaju brodova, sa svih su strana krenule umirujuće poruke.

Kako je za financijsko praćenje tog posla država izdala dva jamstva vrijedna više od 270 milijuna kuna, u bankarskim krugovima nedavno su zakolale informacije da je Zagrebačka banka, kojoj su za taj posao (oznake novogradnja 473) 2011. godine izdana jamstva u iznosu 33,8 i 2,5 milijuna eura, uredno poduzela korake prema Vladi za zaštitu svojih interesa. Na upit Poslovnog dnevnika u banci nisu ni povrdili ni demantirali informaciju da su se krenuli naplatiti od države.

"Zbog zakonske obveze čuvanja bankovne tajne ne možemo komentirati poslovni odnos s klijentom", kratko su odgovorili. Ništa razgovorljiviji nisu bili ni u Vladi. U Ministarstvu financija za odgovore na pitanja u vezi s tim tek su nas uputili na resorno ministarstvo – gospodarstva. A u Ministarstvu gospodarstva neslužbeno su se požalili kako je stvar osjetljiva. Iako su najavljivali kakav-takav odgovor, na kraju nije stigao nikakav. No, kako neslužbeno saznajemo, ministar Vrdoljak sa zagrebačkom je bankom ipak uspio dogovoriti prolongat jamstva, barem dok ne vide što će s brodom. Za njega očito valja naći kupca, a jednako tako najlogičnije je da će se prvo obratiti upravo nizozemskoj kompaniji. I nadati se da neće morati žrtvovati prevelik diskont.  U Brodosplitu su oko svega toga neraspoloženi za dodatna objašnjenja, i trenutnog pravnog statusa tog ugovora, i posljedica raskida, i manevarskog prostora u pogledu prodaje tog broda.

U sferi nagađanja su i procjene mogu li stvari zapeti i s isporukom drugoga broda, predviđenom za zadnje tromjesečje. Kako god bilo, slučaj Brodosplit zasigurno nije dobro sjeo Vladi. Jer, nakon višemjesečnog natezanja s Europskom komisijom oko tretmana refinanciranja obveza po jamstvima pokrivenim dugovima Hrvatskih autocesta, i tu je na kraju morala uskočiti proračunskim novcem. Zbog očitog rizika za državni proračun, ne čudi što se i u jučerašnjoj saborskoj raspravi mahalo podatkom da je Vlada lani izdala oko šest milijardi, a imala je "dozvolu" i pokriće u zakonu o izvršenju proračuna za 'samo' 4,5 milijarde. Krajem 2013. aktivnih je jamstava bilo 53,8 milijardi, a iznos protestiranih bio je 2,75 milijardi ili 1,12 mlrd. više nego godinu prije. 

Komentirajte prvi

New Report

Close