Končar i Gredelj, dvije tvrtke koje bi se do kraja godine trebale ujediniti u konzorcij za proizvodnju vlakova i na stranim tržištima konkurirati velikim proizvođačima poput Siemensa, dosad su proizvela tri prototipa vlaka.

Jedan je niskopodni vlak za prigradsko-gradski promet, drugi je za niskopodni regionalni, a treći dizel-motorni za prijevoz na neelektrificiranim prugama. Izrada ta tri vlaka za Hrvatske željeznice stajala je oko 15 milijuna eura, vlakovi su premijerno predstavljeni još prošle godine, dva i jesu u prometu, no serijske proizvodnje nema jer nema ni novih narudžbi. Niskopodni elektromotorni vlak za gradsko-prigradski prijevoz prometuje na relaciji Dugo Selo-Zagreb-Savski Marof, regionalni elektromotorni vlak prometuje na pruzi za Vinkovce, a dizel-motorni je još u fazi testiranja zbog problema u postizanju brzine od 160 kilometara na sat. Njihov je razvoj trajao nekoliko godina, a u tome su sudjelovali stručnjaci obje tvrtke. Cilj razvoja bio je ponuditi HŽ-u nove vlakove hrvatske proizvodnje, s obzirom da je vozni park hrvatskog željezničkog operatera star oko 40 godina, te na kraju izaći na strano tržište. Inicijalni dogovor HŽ-a, Gredelja i Končara je bio da željeznice još prošle godine naruče sedam novih vlakova, no sve je palo na financijskoj konstrukciji, neslužbeno doznajemo iz izvora bliskog HŽ-u. “Domaćim željeznicama trenutno nedostaje oko stotinu novih, suvremenih kompozicija, primjerenih vremenu u kojem živimo, no isto tako nedostaje i novca”, komentirao je za Poslovni dnevnik Marijan Drempetić, savjetnik Uprave u Gredelju.

Upravo je on, podsjetimo, kao predsjednik Uprave HŽ-a 2003. godine kupio osam nagibnih vlakova, jedino ulaganje u novi željeznički vozni park od 80-ih godina. Ugovor vrijedan 34 milijuna eura sklopljen je izravnom nagodbom sa Bombardierom. Od tih osam vlakova, trenutno su u voznom stanju svega dva. Jedan je onesposobljen ubrzo nakon dolaska u Hrvatsku uslijed sudara sa kamionom, drugi je još uvijek dokazni materijal zbog nesreće u Rudinama, a preostala četiri su se naprosto pokvarila. Kada je prošle godine Zlatko Rogožar najavio da HŽ, uz sedam vlakova koje je trebao raditi Končar i Gredelj, naručuje još 20 dizelmotornih lokomotiva, Darinko Bago je to za hrvatske medije protumačio kao odustajanje od modernizacije i elektrifikacije hrvatske željeznice, ali i od dogovorenog posla. Prema našem izvoru iz HŽ-a, njegova je bojazan bila opravdana jer će HŽ navodno nove vlakove tražiti od stranih proizvođača. “Čemu onda forsiranje konzorcija Gredelj Končar?” pita se naš izvor. Iako su nedavno hrvatske tvrtke pozvane da se natječu za nabavku novih vlakova za Iračke željeznice, interes na drugim stranim tržištima zasad je izostao. “Ne mogu Gredeljevi i Končarevi vlakovi biti konkurentni velikim europskim proizvođačima koji rade tipske proizvode, poput Siemensa. Moramo se okrenuti novim tržištima poput Turske, Kazahstana, Poljske i Rusije, gdje smo već i predstavljali naše prototipove”, kazao je Drempetić, dodavši kako prvenstveno na ruskom tržištu, gdje interes postoji, put gospodarstvenicima treba prokrčiti politika.

Crotram

Hoće ih samo ZET
Končar i Gredelj su dosad kao konzorcij Crotram Gradu Zagrebu odnosno Zagrebačkom električnom tramvaju izradili 142 niskopodna tramvaja. Vrijednost tog posla iznosi oko 300 milijuna eura. Premda su tramvaji bili na međunarodnim tenderima, od Beograda, Loča u Poljskoj, Debrecina u Madžarskoj te Helsinkija u Finskoj, gdje je bio i u testnim vožnjama, nitko ga nije otkupio.