Za radničke tražbine isplatili 35,24 mil. kuna

Državna agencija AORT u 3 kvartala 2018. platila najviši iznos u zadnje 3 godine/Fotolia Državna agencija AORT u 3 kvartala 2018. platila najviši iznos u zadnje 3 godine/Fotolia

U postojećem, odnosno agencijskom sustavu AORT uživa punu podršku sindikata i poslodavaca.

Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT) u tri kvartala ove godine isplatila je 30,94 milijuna kuna radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca. Posrijedi je najviše isplaćeni iznos za navedenu svrhu u odnosu na isto razdoblje 2016. i 2017.

Za ilustraciju ove značajne poluge u zaštiti radničkih tražbina u postojećem, odnosno agencijskom sustavu koji uživa punu podršku sindikata i poslodavaca, govore i drugi pokazatelji. U istom razdoblju AORT je isplatio i 4,3 milijuna kuna za minimalne plaće.

To se tiče 662 radnika čiji poslodavci za isplate nisu imali mogućnosti, konkretnije njih 31 koji su sa zahtjevom za prisilnu naplatu blokirali sami sebe, u korist radnika kako bi po osnovi nemogućnosti isplate plaće Agencija na zahtjev poslodavca isplatila naknade do visine minimalne plaće, što je mogućnost ukupno do tri mjeseca.

Dio aktualnih podataka iz rada Agencije koju vodi ravnatelj Ivan Madunić dobili smo na naš upit o učincima primjene novog Zakona o osiguranju radničkih tražbina iz srpnja 2017. Kako je pozicija Agencije poboljšana, sad se potvrđuje i da je izmjena zakona u dijelu redoslijeda naplate rezultirala efikasnijom regresnom naplatom u korist državnog proračuna.

 

4,3 milijuna

kuna AORT je isplatio za minimalne plaće što se tiče 662 radnika

Povrat sredstava u državni proračun u 2016. iznosio je 10,79%, u 2017. samo 1,49%, odnosno ako se isključi isplata za Grupu Viadukt od 9,5 milijuna kuna ponovno je taj postotak povrata bio nizak i iznosio je samo 3,16%.

 Za razliku od toga povrat je u istom razdoblju 2018. iznosio čak 62,95%. Prije zakonskih izmjena povrat u državnu blagajnu kretao se na razinama od nekoliko stotina tisuća kuna, a ove godine porastao je na nevjerojatnih - 2,7 mil. kuna.

“K tome, samo donošenje zakona u dijelu koji se odnosi na obvezu poslodavca da zahtjeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće odnosno naknade plaće u korist radnika, tj. blokira svoj račun, polučilo je pozitivni učinak: u studenom 2015. bilo je 3.100 poslodavaca kojima je izrečena od strane Inspektorata rada mjera privremenog osiguranja naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima za neisplaćene plaće za 8.951 radnika, dok je u srpnju 2018. broj poslodavaca bio 568, a broj radnika kojima poslodavac u zakonskom roku nije isplatio plaću je 1.900”, navodi Madunić.

Doznajemo i da iskustvo socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca - iz suradnje s AORT-om pokazuje da je s aspekta radnika i njihove sigurnosti AORT jednako dobro rješenje kad prijeti stečaj ili neisplata plaća.

Poslodavci, naime, također imaju interes da ljudi koji nisu krivi za poteškoće tvrtke u kojoj rade dobiju osiguran prijelazni period dok se situacija ne riješi.  Unatoč pomacima u gospodarstvu, prema podacima AORT-a, isplatama naknada u slučaju stečaja poslodavca tijekom devet mjeseci bilo je obuhvaćeno 1.596 radnika, uključujući i velik broj bivših radnika zagrebačkog Viadukta koji je u stečaju završio prošle jeseni.

Otkazi ugovora o radu dolaze kao posljedica bankrota u slučaju 67 poslodavaca. U ranijim razdobljima u odnosu na navedeno zapravo nema bitnih odstupanja - brojke su slične, kako u pogledu poslodavaca, tako i radnika, jer su insolvencijski postupci još uvijek za mnoge neizbježni.

Za razliku od slične razine pritiska stečajeva koji donose probleme i radnicima, kod isplata radničkih tražbina u slučaju blokade računa poslodavca u ranijim razdobljima pritisak je ipak bio veći. U prva tri kvartala 2016. Agencija je isplatila 7,07 milijuna kuna za 936 radnika što je zatražilo ukupno 105 poslodavaca. U istom razdoblju 2017. isplatila je čak 18,03 mil. kn za 2507 radnika kod 44 poslodavca.

Ove godine brojke su bitno skromnije, za što u sindikatu moguće razloge pripisuju nedovoljnoj educiranosti poslodavaca, ali i bojazni od miješanja države. Činjenica je i da država postaje vrlo učinkovita u svojoj regresnoj naplati.  Na vrhu ljestvice po iznosima isplaćenih minimalaca umjesto plaće poslodavca, u rujnu se nalaze radnici Gradnje (202 plaće/naknade, ukupno 760 tisuća kn).

U kolovozu su tu ljestvicu predvodile tvrtke Hidroelektra plan za koju je nedavno pokrenut prethodni postupak (479 plaća/naknada, ukupno 1,8 mil. kn) te Avenue Force (273 plaća/naknada, ukupno 967.293 kn). Agencija je uskakala i u drugim djelatnostima pa tako i odvjetniku Vladimiru Gredelju (15 plaća/naknada, ukupno 54.776,45 kn).  

S druge strane, kad je riječ o isplati radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca, trend povrata sredstava u državni proračun bio bi isto pozitivan ukoliko bi iz ove analize isključili isplatu za Grupu Viadukt u stečaju kojoj je u 2018. isplata iznosila 21 mil. kuna, a stečaj ipak traje dulje od nekoliko mjeseci pa nije bilo realno očekivati povrat u istoj godini.

Uz to, kako povrat u državni proračun dijeli sudbinu i naplate pojedinog radnika, još jednom se može zaključiti koliko je stečaj s ili bez preustroja bolje pokrenuti na vrijeme dok trgovačko društvo raspolaže određenom imovinom iz koje je moguće naknadnim diobama djelomično namiriti radnike i dobavljače. Goruće pitanje za radnike glasi: “Hoće li i ova Agencija biti ukinuta iako opravdava svoje postojenje?”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!