U organizaciji Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca održano je predstavljanje HUB Analize: "Prvi znaci oporavka malih i srednjih poduzeća: Kako ojačati ulogu rizičnog kapitala", koju je pripremio Velimir Šonje iz Arhivanalitike.

Prezentaciji Analize i okruglom stolu prethodila su izlaganja Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, Davora Majetića, glavnog direktora HUP-a i Zorana Bohačeka, direktora HUB-a, koji je pozdravio skup i naglasio da je tema o financiranju malih i srednjih poduzeća aktualna i za cijelu EU u okviru jačanja alternativnih financiranja i unije tržišta kapitala. 

Najžilaviji
"Mali i srednji poduzetnici pokazali su se kao najžilaviji dio hrvatskog gospodarstva i predvodnici rasta i izlaska iz recesije. S obzirom da smo uočili nedostatak kapitala za mlade inovativne poduzetnike i projekte, odlučili smo se i za osnivanje Fonda kroz koji će taj kapital postati dostupniji. Za to smo namijenili 150 milijuna kuna, a u pripremi su i drugi financijski instrumenti iz EU fondova", izjavio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta.

"Danas je situacija na tržištu takva da su male tvrtke koje žele ulagati i otvarati nova radna mjesta  u pogledu pristupa vlasničkom kapitalu ograničene na vlastite izvore. Bez aktivnijeg uključivanja privatnih ulagatelja, međunarodnih financijskih institucija, domaćih financijskih posrednika poput mirovinskih fondova i vlade ne može se osigurati kvalitetniji rast malih poduzeća. Za iznose niže od 20 milijuna kapitala trebamo nova rješenja", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, prezentirao je sažetak HUB Analize 52. koja pokazuje da je gotovo 100.000 MSP tvrtki, koje zapošljavaju oko 432 tisuće ljudi, ostvarilo rast prihoda od  prodaje za 9,4 posto. Postavlja se pitanje jesu li mala rastuća poduzeća (tzv. scale-up-ovi) mogla ostvariti još bolji rezultat da se ne susreću s problemom nedostatka vlasničkog kapitala? 

Mogućnosti
"Zbog toga postoji opasnost da male firme propuste velike prilike. Banke im ne mogu biti glavni oslonac u rješavanju tog problema. Riskirajući osobnu imovinu, vlasnik će imati manju sklonost riziku i vjerojatno propustiti neke poslovne prilike. Koje su mogućnosti?  U Hrvatskoj posluju alternativni fondovi rizičnog kapitala (engl. private equity).

Prikaz njihova poslovanja u HUB Analizi br. 52 pokazuje da su tri najveća fonda realizirala 22 ulaganja ukupne vrijednosti gotovo 900 milijuna kuna uz vrijednost prosječnog ulaganja od oko 41 milijun. Riječ je o značajnoj kapitalnoj injekciji koja dobiva na težini ako znamo da je kapital ušao u pothvate u kojima se očekuje brz rast i zapošljavanje. Ako se fondovima rizičnog kapitala ne isplati gledati potencijalna kapitalna ulaganja pojedinačnih iznosa manjih od dvadesetak milijuna kuna, te ako tvrtke samostalno ili uz pomoć kruga suradnika, prijatelja i tzv. poslovnih anđela ne mogu prekoračiti prag od 3 do 4 milijuna kapitala, tko pokriva prostor između 3 i 4 milijuna s jedne i dvadesetak milijuna kuna kapitala u uloženog u poslovanje s druge strane? Nitko.

Barem ne sustavno. Stoga možemo govoriti o investicijskoj rupi – figurativno između 2 ii 20 milijuna kuna. Poduzetnici su u njoj prepušteni samima sebi i snalaženju s prirodno opreznim bankama. Investicijsku rupu u razvijenim tržišnim gospodarstvima pokrivaju bogati pojedinci – iskusni ulagači, druga poduzeća koja se nastoje strateški povezivati s rastućim tvrtkama, privatni fondovi poduzetničkog kapitala (engl. venture capital) te razvojne financijske institucije",  zaključuje Velimir Šonje.