Za premošćivanje Neuma pola milijarde eura

Predsjednik Mesić, kao i dio stručnjaka, zalaže se za traženje koncesije preko dijela teritorija BiH za gradnju tunela ili nadvožnjaka, dok Vlada ističe kako je gradnja mosta od nacionalnog, a osobito od lokalnog interesa

Most kopno - Pelješac u protekle je dvije godine, kada je tadašnji vođa opozicije Ivo Sanader najavio njegovu gradnju, postao prvorazredna politička kontroverza koja se ne koristi samo za unutarnjopolitičke potrebe, nego sve češće, uz luku Ploče, figurira kao najveći spor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S jedne strane su Sanader i njegov HDZ, a s druge predsjednik države Stjepan i Mesić i kompletna opozicija. Spajanje Pelješca i kopna tako je za jedne “prometno povezivanje Hrvatske s njenim južnim dijelom”, a za druge “megalomanski projekt skupine koju karakterizira bahatost i nemoralnost”. Javna rasprava koju su trebali voditi stručnjaci često se svodi na politikantsko prepucavanje, a riječ je, kako tvrdi voditelj projekta Jure Radić, o sada najsloženijem projektu mosta u Europi.

Sporna visina
Prema projektu koji je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, most bi trebao biti dug 2300 metara, s tim da bi mu kota nivelete na upornjaku s kopnene strane bila visoka 40,7 metara, s pelješke strane 31,3 metra nad morem, dok je predviđena visina plovnoga puta u srednjem rasponu 25 metara nad morem. Gradio bi se tri godine i za 50 km skratio bi put do turističkih mjesta na Pelješcu i okolnim otocima. S takvim prijedlogom gradnje nije se složila bosanskohercegovačka strana koja traži visinu od najmanje 60 metara. Kako bi se prevladale razlike i udobrovoljila vlast u BiH, počelo se razmišljati o pokretnom mostu koji bi dodatno poskupio ionako skupu gradnju čiji će troškovi sasvim sigurno dosezati nekoliko stotina milijuna eura. Mesić je reagirao odmah po otvaranju radova na pristupnim cestama upozorivši da je prije početka gradnje trebalo dogovoriti detalje sa susjedima iz BiH, a Sanaderovu administraciju prozvao je i zbog toga što projektant nije izabran na javnom natječaju, nego je posao izravno dodijeljen Institutu građevinarstva Hrvatske. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta pak tvrdi da se most gradi preko hrvatskog teritorija. “To su unutrašnje morske vode na kojima Hrvatska ima apsolutni suverenitet. Prema tome, to nije upitno i Hrvatska ima pravo spajati svoje dijelove kako želi i kako hoće. To je naše pravo i mislim da od toga zasigurno nećemo odustati jer je gradnja tog mosta od nacionalnog i i te kako od lokalnog interesa”, kazao je Kalmeta. Vijeće ministara BiH odbacilo je postojeći projekt gradnje mosta ocijenivši ga neprihvatljivim s obrazloženjem da projektirana visina mosta ne jamči slobodan prilaz brodova Neumskom zaljevu, no istodobno je priznato pravo Hrvatskoj da gradi most. Nedavno su ponudili šest mogućih rješenja od kojih bi svaki jamčio neškodljiv prilaz brodova teritorijalnom moru BiH. Stručnjaci sarajevskog Instituta za planiranje u saobraćaju predlažu da središnji dio mosta bude visok 60 metara što bi bilo dovoljno za prolazak brodova u zaljev. Prije dvadesetak dana Mesić se sastao sa Sulejmanom Tihićem, predsjedajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon čega su se suglasili da bi umjesto gradnje pelješkog mosta, što je po Mesiću preskupa i neisplativa investiticija, trebalo razmisliti o drugim rješenjima poput traženja koncesije preko dijela teritorija BiH, gradnji tunela ili nadvožnjaka preko BiH. Nakon sastanka reagirala je Vlada poručivši da gradnja mosta ne isključuje gradnju autoceste od Ploča prema Dubrovniku. “To su dva odvojena projekta koji se međusobno dopunjuju, a cilj gradnje mosta je izvlačenje Pelješca i otoka koji mu gravitiraju iz prometne izolacije. Taj je projekt od iznimne važnosti za gospodarsku, turističku i infrastrukturnu revitalizaciju juga Hrvatske”, izjavio je u povodu toga glasnogovornik Vlade Ratko Maček.

Gradnja preskupa
Prema tvrdnjama profesora Ivana Dadića s Instituta za promet i veze, most nije dobro rješenje. “Gradnja mosta je preskupa, dovela bi do sukoba sa susjednom državom i štetila interesima Hrvata u BiH. Mislim da bi mnogo bolje rješenje bila trajektna veza između kopna i Pelješca. Uskoro ćemo i tako svi skupa biti dio Europske unije pa će problem bosanskohercegovačkog teritorija biti riješen. Zbog svega toga gradnja mosta bila bi apsurdna”, kaže Dadić. Naglašava da je zaljev prirodna zaštićena luka te da svaki most predstavlja “ekstremnu situaciju”. “Ne vidim razlog niti zašto bi gradili pokretni most jer i on mora biti na određenoj visini, a i mnogo je skuplji od fiksnog. Zato smatram da je trajektna veza najbolje rjšenje pod uvjetom da se ne stvaraju gužve, pri čemu ne treba zanemariti vezu preko Neuma. Znate, svaka vlast je bahata, posebno na početku. Netko nešto predloži i odmah se krene tražiti novac, a da je veliko pitanje što stoji iza svega toga”, dodaje Dadić. Profesor Josip Sesar s Instituta građevinarstva Hrvatske kaže da gradnja pelješkog mosta nije jednostavno pitanje kako se često u javnosti predstavlja.

Pokretni most
“Kad bi kao presudan uzeli element isplativosti, nikada ne bismo sagradili autoceste po Hrvatskoj jer njima ne prolazi dovoljno vozila. Unatoč tome, odlučili smo se za gradnju jer na takav način povezujemo Hrvatsku. Kao građaninu, ali i kao graditelju koji se bavi svojim poslom, bilo bi mi drago kad bi se most napravio. Bogatije države poput Norveške rade mostove da bi povezali dva ili tri sela”, kaže Sesar naglašavajući da pripreme za njegovu gradnju moraju biti temeljite i dugotrajne. Prema njegovim riječima, pokretni most ne bi bilo dobro rješenje jer bi ometao i hrvatsku i bosanskohercegovačku stranu. “Koliko znam, nitko ne podržava taj prijedlog. Svi su za čvrsti prijelaz. Pitanje je, međutim, kolika će biti njegova visina. Premda u zaljevu nema prave luke, spominju se velike visine. Najveći prijelazi iznose 42 metra. Veće luke, poput one u Hong Kongu imaju mostove visoke 50 metara, a sumanjam da je neumska veća od hongkonške”, dodaje Sesar podsjećajući da su se slične rasprave vodile i prilikom gradnje mosta prema Krku. Sesar napominje da je riječ o vrlo skupoj investiciji čija bi gradnja mogla stajati do 400 milijuna eura zbog vrlo delikatne i zahtjevne tehnike izvođenja. Korintski most u Grčkoj stajao je 770 milijuna eura. Što se tiče Mesićevih prigovora da je IGH dobio projekt bez natječaja, Sesar kaže da je projekt zapravo dobio Građevinski fakultet, te da su takvi inicijalni projekti, koji ne moraju biti krajnje rješenje, čest slučaj u Europi. Profesor s katedre Betonskih konstrukcija za mostove splitskog Građevinskog fakulteta Jure Radnić upozorava na zanemarivanje struke izrazivši bojazan da će se realizirati ideje koje su u interesu određenih pojedinaca ili lobija. On se zalaže za gradnju tunela u zaleđu Neuma duljine od 5,5 kilometara koji bi stajao najviše 81 milijun eura, dok će most, prema nekim izračunima, stajati najmanje 260 milijuna eura. “Povezivanje Pelješca mostom ima niz nedostataka. Njegova je cijena previsoka u odnosu na koristi koje pruža. Bez obzira na veličinu gabarita slobodnog plovnog puta ispod mosta, gradnja bi trajno remetila plovidbu prema malostonskom kanalu i zaljevu Klek - Neum. BiH bi imala trajan osjećaj getoizacije svog obalnog pojasa, koji je ionako u okruženju hrvatskog mora. Gradnja mosta utjecali bi na ekologiju mora u malostonskom kanalu, što može imati neželjene posljedice na uzgoj školjki i ribe u kanalu”, izjavio je Radnić. U raspravu se uključio i kapetan Ivo Rudeljak koji predlaže gradnju čeličnog tunela obloženog armiranim betonom na morskom dnu koji bi stajao 40 milijuna eura i bio svjetski presedan.

Mostovi na moru u Hrvatskoj

Najveći mostovi na moru u Hrvatskoj jesu krčki i skradinski, slijede paški, virski pa most između Pašmana i Ugljana, šibenski kod Zatona, preko kanala Jadrtovac nedaleko od Brodarice, preko Bistrine u Malostonskom zaljevu i dubrovački most.
Manji pokretni mostovi sagrađeni su na ušću Mirne, između Cresa i Lošinja, na Privlaci u samoj lošinjskoj luci, između obale i otoka Murtera, Trogira i Čiova, u Omišu preko Cetine, te pješački most u zadarskoj luci.

Komentari (7)
  • osi3
    osi3 8:53 5.7.2006.

    ma imaju i račan i sanader love koliko žele, samo trebaju zagrabiti u vreću, nije njihovo ali se slobodno mogu poslužiti…

  • maito
    maito 6:42 5.7.2006.

    Bogatije zemlje kao norveska…….

    Pa kojem glupanu padsa napamet usporedjivati Hrvatsku i Norvesku koja ima “stednju” proisteklu od izvoza nafte u visini od 190.000.000.000 USD, tako da si mogu priustiti svakojake perverzije, nemojte nas usporedjivati olako…

  • DarkoV
    DarkoV 11:01 4.7.2006.

    Tko je kapetan Ivo Rudeljak? Do sada nisam nikada čuo za tog gospodina, može li netko iz Poslovnog više o njemu i njegovoj ideji izvijestiti? Meni se čini da je ideja tunela ispod mora najbolje rješenje, ali da li je približno točna cijena od samo 40 mil. eura? Ako je, onda je to deset puta manja cijena od mosta.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!