Predsjedniku Hrvatske i vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Stjepanu Mesiću prof. dr. sc. Vladimir Koroman, direktor Brodarskog instituta, danas će predstaviti idejna rješenja za obalne ophodne brodove, odnosno višenamjenski brod koji će biti temelj nacionalne flote za nadzor i zaštitu morske granice, odnosno suverenih prava Hrvatske u akvatoriju ZERP-a. Studiju je naručio MORH, kaže za Poslovni dnevnik Koroman. Prema idejama BI-ja obalni ophodni brod imao bi duljinu 35 metara i dvadesetak članova posade, dok bi višenamjenski ophodni brod bio dug 78 metara, pripravan da primi 30-50 mornara. Kako će postupak realizacije projekta izgledati u konačnici, još je nepoznanica, Institut nudi dva modela, prvi sadrži samo izradu projektne dokumentacije, a drugi cjelovit inženjering: od idejne skice do porinuća broda. Pripravni su, ističe Koroman, uspješno obaviti obje verzije. Spominje da upravo pregovaraju s više inozemnih naručitelja za koje će odraditi ukupni inženjering. Riječ je, znakovito dodaje, o “vrlo impozantnom broju brodova”, od kojih će se dio graditi u Hrvatskoj a dio u zemljama naručitelja. Politika aktiviranje nadzora ZERP-a oteže se 4-5 godina, tek se rade idejne varijante za buduću flotu. Nije li taj postupak otvoren prekasno, pitamo Koromana. Uzvraća kako bi doista bilo bolje da već imamo nešto brodova, no BI će pravodobno odraditi sve narudžbe MORH-a. Svojim uspjehom drže i što je MORH uočio potencijal BI-a te odlučio brodove graditi u Hrvatskoj. Komentare da je zbog kratkoće vremena brodove nužno uvesti Koroman odbacuje tvrdnjom da će domaći brod biti jeftiniji. Osim toga, upozorava, sve zemlje svijeta kroz razvoj ratne tehnike, pa tako i brodogradnje, unaprjeđuju svoju industriju, znanost, ljude. “Hrvatska je pomorska zemlja i ne smije si dopustiti kupnju brodova za obalnu stražu i ratnu mornaricu u inozemstvu. S druge strane, mnoge zemlje Afrike i Azije i te kako traže i gradnju i prijenos znanja, Hrvatska mora znanje prodavati trećim tržištima”, naglašava i dodaje kako je slično stanje i s ribarskim brodovima o čijoj gradnji također razgovaraju s nekoliko azijsko-afričkih kupaca. Nedavno porinuti tunolovac za Sardinu iz Postira ulaznica je za mnoga tržišta. O konačnoj cijeni broda još nije moguće razgovarati jer ovisi o količini i kakvoći opreme. Uz pretpostavku da višenamjenski brod nije samo za obalnu stražu nego i za eventualne potrebe ratne mornarice, ugrađuje se i dodatna oprema za buduće naoružanje, a u tom je slučaju cijena znatno veća. “Hrvatska ima dosta pameti s kojom u cijelosti može napraviti svaki brod, no domaća industrija ne proizvodi svu opremu za brodove. Iz uvoza se moraju nabaviti propulzijski sistemi, komunikacijska oprema, oprema za osmatranje”, nabraja.

O broju obalnih ophodnih, odnosno višenamjenskih brodova zadnju riječ ima MORH, odnosno Vlada. Prema projekcijama, pokazalo se da manjih, obalnih brodova treba najmanje 8-9 i četiri višenamjenska. Zaključni broj određuju mnogi detalji, od toga hoće li brod pratiti jedna ili više posada do činjenice da svaki brod jednom godišnje ide na remont. Koroman vjeruje da će krajem 2008. krenuti gradnja prvih plovila za flotu obalne straže. Brodarski institut ove godine obilježava 60. obljetnicu, u tom su razdoblju potpisali autorstvo oko 1300 modela i modelskih ispitivanja za brodove raznih veličina i namjena te više od 1500 različitih propelera. Brodarski institut jedinstven je ne samo u domaćim nego i svjetskim okvirima po detalju da mu je država vlasnik, a sam se u cijelosti financira, prepušten je tržištu. “Brodogradnja se bez znanosti teško može izvući iz današnje krize, znanost može pomoći, no nema kontinuirane suradnje, pozivi stižu periferno nakon što se dogode problemi. Koristeći domaću pamet i praksu, ali i svjetska postignuća, moguć je veliki iskorak, samo treba udružiti potencijale”, uvjeren je Koroman. Kor biznis su pomorske tehnologije, imaju velik laboratorij za hidrodinamiku, odjel za projektiranje i gradnju brodova, odjel za numeričku hidrodinamiku te odjel za ispitivanje brodova u naravi. Iz te djelatnosti ostvare 25-30 posto prihoda, a 70 posto izvan osnovnog biznisa. Unatrag 15 godina uspjeli su preživjeti jer je sporedna djelatnost sufinancirala osnovnu u 2007. sa dva milijuna kuna. Po ugovoru koji BI ima sa Svjetskom bankom o realizaciji Hrvatskog projekta tehnologijskog razvitka, država je dužna financirati strateške objekte i istraživanja. Ta je obveza na snazi pune dvije godine, no iz državnog proračuna nije stigla ni kuna potpore, samo obećanja. “Došli smo do zida: ili će država početi sufinancirati ili istraživanja više neće biti”, upozorava Koroman te podsjeća na goleme subvencije brodogradilištima dok godišnja obveza države prema BI-ju iznosi 500.000 eura. Svuda u svijetu države slične institucije sufinanciraju 30-60 posto”, opominje Koroman.

Moduli bi se nadograđivali prema potrebi

Prema koncepciji MORH-a gradio bi se izvanobalni ophodni brod za HRM, kao višenamjenski brod u suvremenoj izvedbi modularnog tipa tako da će njegova buduća namjena diktirati opremljenost borbenim sustavima. To znači da bi postojala jedna minimalna borbena konfiguracija za potrebe obalne straže s osnovnim topničkim naoružanjem i senzorskim sustavima (radari, elektronički sustavi za obradu podataka, komunikacijski sustavi…), kojoj bi se prema potrebi dograđivali novi borbeni moduli do pune borbene konfiguracije za protubrodsku, proturaketnu i protupodmorničku borbu. Takva koncepcija zadovoljava i civilnu i vojnu komponentu, ističu u BI-u.