U prvom tromjesečju ove godine vrijednost hrvatskog robnog izvoza pala je za milijardu kuna, a uvoz je skočio za 2,6 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje 2017. Prvi put nakon 2013. godina je počela padom ukupnog izvoza za četiri posto, i to uglavnom zahvaljujući podbačajima na trećim tržištima. Nagli skokovi u kraćem razdoblju dosad su obično bili vezani uz brodogradnju, no iza ovogodišnjeg pada izvoza ne stoje škverovi. U siječnju i veljači najviše je podbacio izvoz struje, lani je vrijednost izvoza električne energije i plina bila nešto veća od milijardu kuna, a ove godine pala je na 454 milijuna kuna.

Za nešto više od trećine smanjen je izvoz u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a slično smanjenje od 35 posto bilježi i farmaceutska industrija koja drži oko 7 posto hrvatskog izvoza. Teže preko granice odlazi i namještaj – gdje je pad 12 posto, te odjeća s minusom od 4 posto. Prvo ovogodišnje tromjesečje bilježi povećanje izvoza u zemlje EU od 2,6%, na 16,8 milijardi kuna, a izvoz u treće zemlje pao je 16%, na 7,5 milijardi kn. Dva najveća izvozna tržišta EU, Njemačka i Italija, i dalje stoje dobro, s povećanjem od 16 i 10%, u plusu od 12% je Austrija, no pada treće po veličini izvozno tržište, slovensko, oko 4%.

Od značajnijih partnera u EU vrijedi ubilježiti pad izvoza u Mađarsku za 12%. Minusi su evidentirani u četvrtom izvoznom tržištu – u BiH 9 i Srbiji oko 10%. Moguće da je to povezano s Agrokorom, u čijim su trgovačkim lancima domaće tvrtke plasirale puno svojih prozvoda.